Putin i Obama bez dogovora o Siriji

Rojters javlja da su dvojica lidera razgovarala 20 minuta i da po pitanju Sirije nije došlo do približavanja stavova.

Putin je rekao na konferenciji poslije samita G20 da će Rusija pomagati Siriji u slučaju spoljne agresije.

"Da li ćemo pomagati Siriji? Hoćemo", uvjerljivo je rekao Putin a prenosi Itar-Tas s.

Putin je rekao da su se za napad na Siriju tokom diskusija na samitu G-20 zalagale SAD, Turska, Kanada, Francuska, Saudijska Arabija i Velika Britanija.

Protiv vojne akcije bili su Rusija, Kina, Indija, Indonezija, Brazil, Južna Afrika i Italija, rekao je ruski predsjednik.

Pritom je rekao da su protiv udara na Siriju bili i generalni sekretar UN i poglavar Rimokatoličke crkve Franjo.

Prema njegovim riječima, i u samim zemljama Zapada većina stanovništva ne podržava ideju o borbenim akcijama u Siriji.

"Sve što se dogodilo sa tzv. upotrebom hemijskog oružja - provokacija je ekstremista", rekao je Putin, dodajući da, prema njegovoj ocjeni, ekstremisti tako računaju da će dobiti pomoć "onih zemalja koje su ih od početka podržavale".

Putin je naglasio da je primena sile protiv suverene države moguća samo u slučaju samoodbrane, a da Sirija ne napada SAD.

Druga legalna mogućnost je po odluci UN, a "oni koji rade drugačije, sami stavljaju sebe izvan zakona", kazao je Putin.

Upozoravajući da sve što je u vezi sa događajima na Bliskom istoku najozbiljnije utiče na svjetsku ekonomiju zbog znatne količine energetskih resursa, Putin je rekao da je većina stanovnika zapadnih zemalja "na ruskoj strani" i ne podržava napad na Siriju.

"Uvjeravam vas, o tome govore posljednja sociološka istraživanja, u samim tim zemljama ogromna većina stanovništva je na našoj strani, oni su protiv širenja vojnih akcija", rekao je predsjednik Rusije, dodajući da je u evropskim zemljama i SAD "između 60 i 70 odsto stanovnika protiv borbenih dejstava", prenosi Itar-Tas

Obama je u Sankt Peterburgu rekao da je ohrabren razgovorima sa svjetskim liderima o situaciji u Siriji.

Prema njegovim riječima, svet sve više priznaje da ne može stajati mirno po strani nakon smrtonosnog hemijskog napada, za koji je, kako tvrde SAD, odgovoran režim u Siriji.

Obama je na konferenciji za novinare istakao da su lideri iz Evrope, Azije i sa Bliskog istoka saglasni s njim da se moraju poštovati međunarodne norme protiv upotrebe hemijskog oružja.

Šef Bijele kuće je priznao da je bilo nesuglasica među liderima G20 na sastanku u Sankt Peterburgu o tome da li treba upotrebiti silu u Siriji bez rezolucije UN.

Obama je najavio da će se sljedeće sedmice televizijskim putem obratiti naciji u vezi sa Sirijom, dok traži podršku javnosti i odobrenje Kongresa za vojnu akciju protiv režima predsjednika Bašara al Asada.

On je odbio da kaže da li će narediti napad na Siriju ukoliko Kongres odbije njegov prijedlog o vojnoj intervenciji.

Svjetski lideri okupljeni na samitu "Grupe 20" u Sankt-Peterburgu nisu uspjeli da prevaziđu oštru podijeljenost oko američkih planova za vojnu akciju protiv sirijskog režima, a predsjednik SAD Barak Obama izgleda je ostao izolovan, uprkos francuskoj podršci za akciju i prisustvu saveznika kao što su Turska i Saudijska Arabija, ocjenjuju danas mediji.

"Glas Amerike" ocjenjuje da se "prva runda zakulisne borbe završila u korist (ruskog predsjednika Vladimira) Putina".

"Kina, EU, zemlje BRIKS-a (Brazil, Rusija, Kina, Južna Afrika), i čak papa Franjo koji je uputio pismo učesnicima foruma, upozorili su na opasnost koju nosi vojno miješanje u Siriji bez odobrenja Savjeta bezbjednosti UN", navodi ruska služba američkog radija.

Protiv vojne akcije izjasnio se i generalni sekretar UN Ban Ki-mu, upozoravajući da bi to moglo da raspiri sektaško nasilje u zemlji koja je već na udaru humanitarne krize "bez presedana" u novijoj istoriji.

Govoreći na sastanku posvećenom humanitarnim pitanjima koji je organizovala Velika Britanija na marginama samita G20, Ban je pozvao svjetske sile da ostave po strani svoja razilaženja povodom sukoba u Siriji i da preduzmu zajedničku akciju kako bi se sirijskom stanovništvu pružila prijeko potreba pomoć.

Izaslanik UN za Siriju Lahdar Brahimi rekao je danas u Sankt-Peterburgu da nijedna zemlja nema pravo da "uzme pravo u svoje ruke" i preduzeme vojnu akciju protiv Sirije bez odobrenja SB UN.

I kineski predsjednik Sji Djinping rekao je Obami na marginama samita da krizu u Siriji treba riješiti političkim putem a ne vojnim napadom.

"Političko rješenje je jedini pravi izlaz za sirijsku krizu i vojni napad ne može da reši problem iz korena. Očekujemo da će neke zemlje još jednom da razmisle prije nego što preduzmu akciju", naveo je Sji u izjavi kineskoj agenciji Sinhua.

Rojters navodi da su Obama i Putin ostali udaljeni povodom Sirije nakon sinoćnje večere u dvorcu Peterhof i diskusije o građanskom ratu koja je trajala do duboko u noć.

Ističući da na prvobitnom dnevnom redu sirijska kriza nije bila tema, Agencija Frans pres navela je da su lideri raspravljali o tome i da nije bilo napretka na večeri na kojoj je Obama iznio pozicije o sirijskoj krizi.

U G-20 nalazi se 19 zemalja (Argentina, Australija, Brazil, Velika Britanija, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Kanada, Kina, Meksiko, Turska, Rusija, Saudijska Arabija, SAD, Francuska, Južna Afrika, Republika Koreja, Japan) i Evropska unija.

"Razlike u mišljenjima lidera su se potvrdile tokom večere", rekao je Putinov portparol Dmitrij Peskov, dodajući da su neke zemlje branile stav da je potrebno preduzeti brze mjere ne obazirući se na odobrenje međunarodnih institucija, dok su se druge založile da se međunarodno pravo ne devalvira i da se ne zaboravi da samo SB UN ima pravo da odlučuje o upotrebi sile.

Na Obamu su tokom samita, kako ističe Rojters, svjetski lideri razvijenih zemalja i zemalja u razvoju izvršili pritisak da odustane od planova za vazdušne napade na Siriju, a ostale su duboke podjele koja su zasenile napore za oživljavanje globalne ekonomije.

Američki predsjednik je rekao liderima G-20 da je važno podržati međunarodne norme protiv upotrebe hemijskog oružja a da je SB UN "paralisan", navodi britanska novinska agencija, dodajući da je obama "izgledao izolovan u Sankt-Peterburgu, uprkos Francuskoj podršci vojnoj akciji i prisustvu saveznika, poput Turske i Saudijske Arabije".

"Budući da ne može da obezbijedi podršku SB UN za vojnu akciju zbog protivljenja Rusije, Obama traži podršku am eričkog Kongresa", navodi Rojters, ocjenjujući da je debata oko Sirije produbila napetosti u američko-ruskim odnosima, koji su već opterećeni zbog pitanja ljudskih prava i davanja azila bivšem saradniku CIA Edvardu Snoudenu.

"Glas Amerike" prenio je izjavu njemačke kancelarke Angele Merkel, da ne vidi mogućnost dostizanja sporazuma između Putina i Obame povodom Sirije.

"Oni konstantno podržavaju (sirijskog predsjednika Bašara) el-Asada bez obzira na činjenice, i bez obzira šta režim radi. Da ponovim, što se tiče hemijskog oružja, ne očekujemo rusku saradnju", rekao je zamjenik pomoćnika američkog predsjednika za nacionalnu bezbjednost Ben Rods.

Rusija je, pak, i danas upozorila SAD da sa liste ciljeva u slučaju vojnog napada na Siriju skinu hemijski arsenal te zemlje, prenosi AFP.

Sa naročitom zabrinutošću gledamo na činjenicu da su vojni infrastrukturni objekti koji čuvaju integritet i bezbjednost sirijskog hemijskog arsenala među mogućim ciljevima vojnih udara" stoji u saopštenju ruskog Ministarstva inostranih poslova.

Sirijski parlament apelovao je na američki kongres da glasa protiv vojne akcije u Siriji, javila je državna agencija te zemlje SANA.

"Svaka vojna intervencija bila bi nelegalna zato što je Sirija suverena država i ne predstavlja opasnost za SAD i što ni za kakav napad ne bi bilo dobijeno odobrenje Savjeta bezbjednosti", stoji u poruci predsjednika sirijskog parlamenta Džihada al-Lahama.

"Apelujemo na Vas da ne preduzimate nesmotrene mjere jer imate moć da skrenete SAD sa puta rata na put diplomatije", istakao je Laham, a prenosi AFP.

AFP ističe da nekoliko zapadnih zemalja dijele s Putinom protivljenje vojnoj akciji i da je nakon što je britanski parlament glasao protiv napada, Francuska "jedina sila koja se izjasnila da će se pridružiti američkoj intervenciji".

U Vašingtonu je sinoć predstavnica američkog Stejt departmenta Džen Psaki rekla da je već devet zemalja izrazilo svoju podršku rezoluciji Bijele kuće kojom se odobravaju udari na Siriju, prenio je Itar-Tas s.

Psakijeva je rekla da su u pitanju Australija, Albanija, Danska, Kanada, Poljska, Rumunija, Turska i Francuska, kao i Kosovo, prenosi ruska agencija.

Agencije su prenijele iz Viljnusa da su ministri odbrane EU danas zaključili da brojni dokazi govore da je Asadov režim koristio hemijsko oružje, ali da postoje različita mišljenja o tome šta treba uraditi kao odgovor na te napade.

"Ipak, niko nije rekao da će osuditi vojnu akciju ako do nje dođe", rekao je litvanski ministar odbrane Juozas Olekas u glavnom gradu Litvanije koja trenutno predsjedava tim 28-očlanim blokom.

Ministri spoljnih poslova EU, takođe, treba da razgovaraju o Siriji na svom današnjem sastanku u Vilnjusu, a pregovorima treba da se u subotu pridruži i američki državni sekretar Džon Keri.

(MONDO/agencije)