Dan uoči predsedničkih izbora u SAD, demokratski kandidat Barak Obama ima sedam odsto prednosti u odnosu na republikanskog kandidata Džona Mekejna.
Prvi pokazatelji konačnog ishoda američkih predsjedničkih izbora mogli bi biti poznati u utorak iza ponoći po srednjeevropskom vremenu, po zatvaranju prvih birališta u saveznim državama na istočnoj obali SAD, smatraju američki analitičari.
Birališta će biti otvorena od 7 do 19 sati po lokalnom vremenu, ali s obzirom na vremensku razliku i činjenicu da SAD obuhvataju više vremenskih zona, to u praksi znači da će prva birališta na istoku biti zatvorena u ponoć po srednjeevropskom vremenu, a posljednja na Havajima u sredu oko 7 ujutro.
Ukoliko demokratski kandidat Barak Obama pobjedi u državi Indijani, "izbori su gotovi", ocijenio je demokratski konsultat Dag Šoen.
"Čak i ako pobjedi sa samo dva ili tri odsto glasova to će vjerovatno ukazati da je Obama pobjedio na nacionalnom nivou", ali ako republikanac Džon Mekejn pobjedi u Indijani "sa više od četiri odsto glasova prednosti, moraćemo da sačekamo", rekao je Šoen, kako prenosi Rojters.
Posljednje anketete javnog mnjenja ukazuju na ubjedljivo vođstvo Baraka Obame kandidata demokrata na izborima za predsjednika SAD u odnosu na njegovog republikanskog rivala Džona Mekejna, prenijeli su mediji.
Prema Galupovoj anketi, koju prenosi najtiražniji američki list Ju-es-ej tudej, Obama vodi za 11 odsto glasova na nacionalnom nivou, dok zajednička anketa Rojtersa, televizije si-span i Zogbija ukazuje da Obama vodi u šest od osam ključnih država, tzv. "izbornih ratišta".
Obama vodi za jedan odsto glasova u Mirusirju i dva odsto glasova na Floridi i bilježi vođstvo u Ohaju, Virdžiniji i Nevadi, što su države u kojima je 2004. pobjedio sadašnji republikanski predsjednik Džordž Buš.
Obama vodi za 11 odsto i glasova i u Pensilvaniji gdje je 2004.godine pobjedio Džon Keri.
Indijana je država srednjeg zapada koja je od 1964. godine uvek glasala za Republikance. Posljednje ankete javnog mnjenja ukazuju na vođstvo Mekejna u Indijani ali analitičari smatraju da su šanse republikanskog i demokratskiog kandidata ove godine prilično izjednačene u pomenutoj državi.
Sljedeći pokazatelj biće glasanje u Džordžiji, delovima Floride i Virdžiniji. Virdžinija je država u kojoj demokrate nisu pobjedile od 1964. godine ali koja je poslije posljednjih anketa koje ukazuju na Obaminu prednost, takođe postala jedno od "izbornih ratišta" presudnih za trku.
"Ukoliko Obama osvoji odlučujuću pobjedu u Virdžiniji" to bi bio prilično pouzdan signal da će pobjediti na izborima," izjavio je Šoen. "Ukoliko Mekejn pobjedi, ali s više od nekoliko procenata glasova prednosti, to bi moglo značiti da se stvari okreću u njegovu korist.
Pola sata poslije ponoći po srednjeevropskom vremenu zatvaraju se birališta u Ohaju, i Sjevernoj Karolini, a do 1 sat ujutro u sredu biće zatvorena sva birališta na Floridi. Florida nosi 27 izbornih glasova, Ohajo 20 i to su dva najveća zgoditka oko kojih će se kandidati boriti do poslednjeg momenta.
Sljedeća država koju će analitičari pomno pratiti je Pensilvanija koja nosi 21 elektorski glas i u kome bi pobjeda nad Obamom donekle povećala Mekejnove šanse. Demokrate su međutim pobjeđivale u Pensilvaniji na posljednja četiri izbora.
Pobjednika na izborima za američkog predsjednika ne odlučuje apsolutni broj glasova već broj glasova elektora u takozvanom Elektorskom odnosno Izbornom koledžu.
Izborni koledž ima 538 elektora, a pobjedu na izborima odnosi kandidat koji osvoji najmanje 270 elektorskih glasova. Kandidat koji osvoji više glasova u nekoj državi dobija sve elektorske glasove za tu državu, čiji je broj jednak broju predstavnike te države u Kongresu i varira od tri u Alabami ili Montani do 55 glasova u Kaliforniji.
Izuzetak su samo dvije države, Nebraska i Mejn, gdje se elektorski glasovi dijele proporcionalno glasovima birača.
(agencije/MONDO)