Lideri EU postigli su jednoglasan dogovor o ambicioznom planu za brobu protiv klimatskih promjena. Sarkozi: Sporazum je istorijski!
Tim planom će emisija štetnih gasova do 2020. godine biti smanjena za 20 odsto, rekli su zvaničnici EU.
Predsjednik Francuke Nikola Sarkozi, koji trenutno predsjedava EU, rekao je za sporazum da je "istorijski" i da bi trebalo da postavi primjer za napore na svjetskom nivou za borbu protiv klimatskih promjena.
Dogovor je postignut nakon protivljenja devet istočnoevropskih zemalja planu zbog briga da bi potpuno pridržavanje sheme trgovanja emisijama (ETS) moglo da obogalji njihove industrije. ETS omogućava kompanijama da kupuju dozvolu za zagađivanje.
Prema sporazumu, kompanije u zemljama gdje se više od trećine energije dobija iz uglja i gdje je prihod po stanovniku ispod polovine evropskog prosjeka djelomično su oslobođene od plaćanja dozvola za emsije po ETS-u i to po kliznoj skali koja polazi od 30 odsto naknada u 2013. a završava sa 100 odsto 2020. godine.
Dogovorene su i mjere za smanjenje rizika da će redukcija emisije ugroziti evropsku industriju i uticati na njenu konkurentnost u odnosu na rivale s manje regulisanih tržišta.
Lideri EU su na danas završenom samitu ocijenili da ulazak novih zemalja u članstvo Evropske unije je doveo do jačanja demokratije i napretka u Evropi.
"Prilike na Balkanu se poboljšavaju. Pridruživanje zemalja zapadnog Balkana Evropskoj uniji postojano napreduje, mada sporo...a Srbija je blizu ispunjavanja svih uslova za uspostavljanje najtješnjih odnosa s Unijom", istaknuto je u dokumentu pod naslovom "Zajamčiti bezbjednost u svijetu koji se mijenja", koji su usvojili šefovi država ili vlada evropske dvadesetsedmorice.
Taj dokument je pripremio visoki predstavnik EU Havijer Solana i u njemu se naglašava da ulazak novih članica u redove evropske dvadesetsedmorice "i dalje na našem kontinentu predstavlja moćnu pokretačku snagu za stabilnost, mir i reforme".
S Turskom su, kako je navedeno, počeli pregovori o članstvu 2005, a na zapadnom Balkanu "pregovori o članstvu s Hrvatskom napreduju dobrim ritmom", dok je Makedonija "stekla status kandidata za članstvo".
"Potpisani su sporazumi o stabilizaciji i pridruživanju sa svim zemljama zapadnog Balkana. Srbija je blizu ispunjavanja svih uslova za uspostavljanje najtješnjih odnosa sa Evropskom unijom".
"Evropska unija i dalje igra važnu ulogu u Bosni i Hercegovini, ali uprkos napretku, nužno je da domaći politički vođi ulože više napora za otklanjanje prepreka za reforme", stoji u dokumentu o "složenim bezbjednosnim izazovima i prijetnjama s kojima se suočava EU, dvadeset godina poslije okončanja hladnog rata".
Takođe se ističe da je "Euleks u fazi razmještanja na Kosovu, što je dosad naša (EU) najveća civilna misija u sklopu zajedničke spoljne i bezbjednosne politike". Evropska unija će, kako se kaže, nastaviti da Kosovu "pruža bitnu ekonomsku pomoć...a saradnja i dobrosusedski odnosi su nužni u cijelom regionu".
U analizi EU se podvlači da su i dalje neriješeni problemi na Bliskom istoku i drugim dijelovima svijeta, "a drugi su izbili u našem susedstvu". "Neuspješne države ugrožavaju našu bezbjednost kroz organizovani kriminal, ilegalnu imigraciju i, u posljednje vreme, gusarske napade".
(MONDO/Agencije)