• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Obamin prvi zakon

Američki predsjednik Barak Obama potpisao je u četvrtak svoj prvi zakon, potvrdivši potpisom odluku Kongresa o ukidanju dikriminacije plata.

 Obamin prvi zakon Izvor: MONDO

Ovim zakonom, koji su zdušno pozdravili sindikati i borci za prava žena, poništena je odluka Vrhovnog suda SAD iz 2007. godine, kojom je bilo otežano radnicima da tuže poslodavce zbog diskriminacije, prenosi Rojters.

Pored Obame u trenutku potpisivanja bila je njegov inicijator Lili Ledbeter, žena po kojoj će zakon nositi ime.

Rojters podsjeća da su, u prosjeku, žene u SAD plaćene 23 odsto manje od muškaraca za isti posao.

"Potpisujući ovaj zakon, želim da pošaljem jasnu poruku - da ako želimo da naša ekonomija funkcioniše, moramo obezbijediti da ona funkcioniše za sve, da nema građana drugog reda na radnim mjestima", izjavio je Obama, u čijoj je predizbornoj kampanji jednakost plata za isti posao bila značajna tema.

Ledbeter je radnica iz Alabame, koja je poslije 19 godina rada u kompaniji "Gudjer" (Goodyear) otkrila da je najmanje plaćen supervizor u fabrici gume i pneumatika, iako je imala daleko više iskustva od nekolicine mlađih kolega, muškaraca.

Tužila je firmu i porota je presudila u njenu korist, proglasivši je žrtvom diskriminacije, ali je Vrhovni sud poništio tu presudu, uz obrazloženje da je žalbu trebalo podnijeti "najviše 180 dana od kada je prvi prestup učinjen".

Sud je pritom odbacio argument Komisije za jednaka prava u oblasti rada da je svaka uplata plate Ledbeterovoj bila zapravo novi prestup od strane poslodavca.

Zakon koji je potpisao Obama pokriva diskriminaciju po polu, rasi, vjeri, nacionalnom porijeklu i godinama.

Prethodno je Obama odnio prvu veliku pobjedu nakon što je podvojeni Predstavnički dom američkog Kongresa, u kojem demokrate imaju većinu, odobrio istorijski obiman paket za stimulisanje veoma oslabljene američke privrede, vrijedan 819 milijardi dolara.
Predloženi paket pomoći je odobren sa 244 glasa "za" i 188 "protiv", bez ijednog glasa podrške republikanaca, uprkos čestim pozivima Obame na dvopartijsku podršku.

"Ovaj plan oporavka sačuvaće ili otvoriti više od tri miliona novih radnih mjesta u nekoliko narednih godina", rekao je Obama poslije glasanja u Predstavničkom domu.

Prijedlog paketa je upućen u Senat, gdje bi rasprava o njemu mogla početi već u ponedeljak. Demokratski lideri su obećali da će paket biti spreman za Obamino potpisivanje do sredine februara, prenose svjetske agencije.

Sa nezaposlenošću koja je najveća za poslednjih četvrt vijeka, bankarskim sektorom koji je i dalje u teškoćama, uprkos infuziji ogromne sume novca, i saveznim državama koje se suočavaju s budžetskom krizom, demokrate ukazuju da je usvajanje ovog stimulativnog paketa bilo neophodno.

"Svaka dalja nedelja odlaganja znači još 100.000 ljudi bez posla. Mislim da to ne želimo da nosimo na našoj savjesti", rekao je demokrata Dejvid Obej (David Obey), predsjednik Komiteta Predstavničkog doma Kongresa i jedan od glavnih arhitekata paketa.

Republikanci su ukazivali da je paketom predviđeno nedovoljno poreskih olakšica, a previše vladinih troškova, uglavnom bespotrebnih i rasipničkih, i da on neće omogućiti onoliko novih radnih mjesta koliko predviđa administracija.

Prijedlog paketa pomoći uključuje 544 milijarde federalnih troškova i 275 milijardi dolara poreskih olakšica za stanovništvo i poslovni sektor, uključujući olakšicu od 500 dolara za svakog radnika i 1.000 dolara za bračne parove.

Najveći dio vrijednosti paketa čine troškovi za infrastrukturu, uključujući više od 60 milijardi dolara za izgradnju novih elektromreža i povećanje energetske efikasnosti.

U modernizaciju američkih škola će otići 41 milijarda dolara, 30 milijardi dolara za izgradnju autoputeva i šest milijardi za proširenje pristupa ruralnih regiona širokopojasnom Internetu.

Dio novca je namijenjen unaprijeđenju socijalne zaštite, čemu se protive republikanci. Za te namene je predviđeno 79 milijardi dolara za pomoć vladama saveznih država u sprečavanju ukidanja ključnih uslužnih djelatnosti, 43 milijarde dolara za povećanje nadoknada za nezaposlene i 87 milijardi dolara za povećanje zdravstvenog osiguranja za najsiromašnije.

(agencije/MONDO)

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE