Evropski državnici i generalni sekretar NATO smatraju da Rusija mora da poštuje teritorijalni suvernitet i integritet Ukrajine.
"Rusija mora da poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i granice Ukrajine", napisao je generalni sekretar NATO Anders Fog Rasmusen na Twitter nalogu povodom odluke ruskog parlamenta da odobri slanje ruske vojske u Ukrajinu u cilju stabilizacije situacije.
Britanski ministar spoljnih poslova Vilijem Hejg rekao je danas da potez Rusije predstavlja "potencijalno opasnu prijetnju" suverenitetu, nezavisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine.
Hejg je istakao da je danas razgovarao sa šefom ruske diplomatije Sergejem Lavrovim o načinima smirivanja situacije, kao i da je pozvao ruskog ambasadora kome je prenio zabrinutosti Londona.
"Duboko sam zabrinut zbog eskalacije tenzija u Ukrajini i odluke ruskog parlamaneta da odobri vojnu akciju na tlu Ukrajine suprotno željama ukrajinske Vlade. Osuđujemo svaki čin agresije protiv Ukrajine", rekao je Hejg u saopštenju.
On je savjetovao britanskim državljanima da odmah napuste Krim.
Predsjednik Poljske Bronjislav Komorovski osudio je danas Rusiju za pokušaje da destabilizuje
Ukrajinu, a predsjednik susjedne Češke Miloš Zeman takođe se usprotivio bilo kakvoj vojnoj intervenciji.
"Predsjednik Komorovski izrazio je duboko uznemirenje aktivnostima Rusije koje imaju za cilj da destabilizuju političku situaciju u Ukrajini i apelovao na zajednički, solidarni, odlučan stav Evropske unije", kazao je danas Jaromir Sokolovski iz kancelarije poljskog predsjednika.
Komorovski je razgovarao danas sa Oleksandrom Turčinovom koji obavlja privremeno funkciju predsjednika Ukrajine i sa predsjednikom Evropskog savjeta Hermanom van Rompejom.
Zajednički stav EU bi prema riječima Komorovskog morao da naglasi da je neophodno da se očuva suverenitet Ukrajine i njen teritorijalni integritet.
U razgovoru sa Turčinovom, neposredno pred odluku ruskog parlamenta da odobri slanje ruskih vojnika na Krim, Komorovski je obećao da Ukrajina može da računa na solidarnost Poljske i podršku protiv sve većeg pritiska Rusije na Krimu.
"Posljednji razvoj događaja predstavlja opasnost po stabilnost u cijelom regionu", kazao je Komorovski.
Na hitan sastanak povodom Krima premijer Poljske Donald Tusk pozvao je svoje ministre odbrane i spoljnih poslova.
Šef poljske diplomatije Radoslav Ssikorski prekinuo je danas zbog Ukrajine važnu posetu Iranu i na putu je za Varšavu.
Slanje ruskih trupa na Krim osudio je i češki predsjednik Miloš Zeman, iako je dodao da razumije interese Rusa na Krimu koji je, kako je rekao, potpuno besmislenom odlukom sovjetskog vođe Nikite Hruščova pripojen Ukrajini.
"Mi imamo iskustva sa vojnom intervencijom 1968. godine", podsjetio je Zeman zvaničnu Moskvu na sovjetsku okupaciju Čehoslovačke.
Zeman je, kako je preneo njegov portparol Jirži Ovčaček, rekao da vojna intervencija stvara rov koji ni čitava generacija neće uspjeti da zatrpa.
Američki diplomata: Krim nije Kosovo
Bivši američki ambasador u Moskvi Majkl Makfol kaže da bi vojna intervencija Rusije u Ukrajini bila nedopustiva, i da postoji velika razlika između Krima i KiM. On je izjavio da postoji velika razlika između situacije na Krimu i one na Kosovu 1999. godine, kada je NATO intervenisao u SR Jugoslaviji. "Poređenja Krima i Ukrajine sa Kosovom i Srbijom ne stoje. Srbija je ugorožavala 'kosovare', a Ukrajina ne prijeti nikome", rekao je Makfol za američku televizijsku stanicu CNN.
(MONDO, Foto: Beta/AP, /Emilio Morenatti)