Crna kutija šalje signale sa 4.500 metara?

Spasioci su došli do traga koji ovih mjesec dana "najviše obećava" da će konačno biti riješena sudbina aviona Malezijan Erlajns sa leta 370.

Lokatori za hvatanje signala crne kutije aviona uhvatili su signal koji se podudara sa onim koji bi mogle da emituju crne kutije aviona.

Zvukovi dopiru sa dubine od 4.500 metara, rekao je Angus Houston, koji je glavnokomandujući potrage.

"Imamo vizuelni trag i audio signal na ekranu, a ti tonovi zvuče kao oni iz crne kutije" rekao je Houston.

Ipak, mogu proći dani dok se definitivno ne potvrdi da li te signale odašilju crne kutije sa aviona koji je nestao 8. marta sa 239 ljudi.

"Ništa se ne događa na brzinu. Imamo trag koji obećava, ali ništa ne možemo sa sigurnošću da potvrdimo", kaže Houston.

S obzirom na to na kojoj udaljenosti se javljaju signali u odnosu na rutu kojom je avion trebalo da leti, sve odaje utisak da je letjelica namjerno skrenula sa putanje kako bi izbjegla radare. Zato će, ukoliko se pokaže da su signali zaista sa nestalog aviona, najvažnije biti da se utvrdi kako je on tu uopšte dospio i ko je za to odgovoran.

Milionski troškovi potrage

Na potragu za nestalim malezijskim putničkim avionom, koja traje gotovo mjesec dana, do sada su potrošeni milioni dolara, ali je teško precizno odrediti ukupnu cijenu potrage koja još traje, navodi Asošiejted Pres (AP).

Kako navodi ta agencija, zemlje uključene u potragu se ne obaziru na troškove potrage za avionom.

Samo dosadašnji rashodi SAD su u milionima dolara, a neke zemlje, poput Kine, za potragu su poslale još više brodova i aviona nego SAD, navodi AP.

Tako Australija troši više od pola miliona dolara dnevno na samo jedan od borodova u Indijskom okeanu.

Međutim, vlade i vojni eksperti kažu da je teško precizno procijeniti ukupne troškove potrage, posebno zato što ioanko imaju rashode za održavanje sredstava za potragu i spasavanje.

"Ako bih brojao koliko je aviona i brodova uključeno u potragu, mogao bih doći do veoma velikog broja, ali to ne bi imalo mnogo značaja jer mi bismo svakako morali da platimo brodove i avione, i pilote i mornare, a oni tamo rade što im je i dobra vježba, a to je za nas dobro na međunarodnom planu", rekao je Mark Tomson, viši analitičar za ekonomiku odbrane u Institutu za stratešku politiku Vlade Australije.

Više od dvadeset zemalja uključilo se u potragu koju nadgleda i u kojoj učestvuje Malezija, a među njima su Kina, Australija, SAD, Velika Britanija, Novi Zeland, Japan i Južna Koreja.

Malezija uporno odbija da govori o cijeni potrage, a ministar odbrane Hishamudin Husein rekao je da je to i nevažno pred ciljem - da se avion nađe i da se pruži utjeha rođacima 239 putnika i članova posade.

Potraga za nestalim avionom košta 36 miliona evra

Dok se potraga za crnom kutijom nestalog aviona Malezijan erlajnsa intenzivira, troškovi traganja za letjelicom kojoj se izgubio trag prije mjesec dana već su premašili visinu rashoda sličnih operacija.

Posljednja operacija lokalizovanja aviona koja je koštala toliko mnogo bila je 2009. godine, kada je nestao avion na relaciji Rio-Pariz, ali ona je trajala mnogo duže - pune dvije godine.

Strana štampa je pisala da su od početka potrage za avionom, koji je 8. marta nestao sa 239 putnika i članova posade dok je letio od Kuala Lumpura ka Pekingu, potrošene velike sume - više od 50 miliona dolara, odnosno 36,5 miliona evra.

Francuski list Figaro upoređuje danas troškove ove jednomjesečne potrage sa troškovima traganja za avionom koji se srušio u Atlantski okean 2009. godine, a koji su iznosili tada rekordnih 32 miliona evra, ali je riječ o potrazi koja je trajala čak dvije godine.

Malezijski ministar odbrane Hišamudin Husein nedavno je rekao da troškovi potrage za avionom malezijske aviokompanije "ne predstavljaju problem za 26 zemalja koliko ih učestvuje u toj operaciji", podsjeća francuski dnevnik.

Kina, čijih se 153 državljana nalazilo u malezijskom avionu, najviše je finansijski doprinjela potrazi, pokrivši sama više od polovine dosadašnjih rashoda.

Jedan vojni ekspert čije riječi navodi kineski list "Čajna tajms" ocjenjuje da je mobilizacija 21 satelita radi pronalaženja ostataka aviona koštala 11,7 miliona evra, a povrh toga je 13 kineskih aviona poslato u Maleziju i Australiju da nadziru potragu.

Kineske vlasti su u svrhe potrage poslale i tri broda, od kojih dva opremljena helikopterima, koji koštaju više od 200.000 dolara dnevno, kao i amfibijski brod za koji dnevno moraju da izdvoje 73.000 evra.

Australija, zemlja najbliža zoni potrage, drugi je najveći finansijer traganja za avionom, sa brodovima čiji troškovi dosad iznose više od sedam miliona evra, prema pisanju australijske štampe.

Među zemljama koje najviše novčano doprinose potrazi za nestalim avionom su i Sjedinjene Američke Države, a portparol Bijele kuće Stiven Voren objavio je da su SAD u te svrhe izdvojile četiri miliona dolara, odnosno 2,9 miliona evra, s tim da je ta suma prekoračena početkom mjeseca.

Ukoliko crna kutija bude pronađena, moglo bi se doći do dragocjenih podataka o uzrocima pada aviona i utvrditi koliko je za to odgovorna kompanija Boing koja je proizvela letjelicu, kao i kompanija Malezija erlajns u čijem je vlasništvu nestali avion, zaključuje pariski dnevnik.

Oprema sa broda američke mornarice registrovala je danas signale koji bi mogli da potiču iz crne kutije aviona, što se smatra "tragom koji najviše obećava" otkako je prije mjesec dana počela potraga za nestalim malezijskim avionom.

Koodinator međunarodne potrage za tom letjelicom, Angus Hjuston, rekao je da je detektor registrovao oštre zvukove kod sjeverozapadne obale Australije, a da će za potvrdu da li se zaista radi o signalima iz crne kutije aviona koji je nestao 8. marta biti potrebno nekoliko dana.

(MONDO, Foto: AP Photo/Australian Defence Department, Justin Brown/Beta)