Svaki šesti čovjek na svijetu je gladan, čime je broj gladnih u svijetu - više od milijardu ljudi, dostigao istorijski rekord.
"Ovaj crni rekord produkt je svjetske ekonomske krize i visokih cijena hrane", saopštila je Organizacija UN za hranu i poljoprivredu (FAO) u petak.
U poređenju s prethodnom godinom, sada ima 100 miliona više gladnih ljudi, što znači da dnevno uzimaju manje od 1.800 kalorija, navodi FAO u izvještaju.
Skoro svi gladni u svijetu žive u zemljama u razvoju, gdje su se cijene hrane sporije smanjivale nego u bogatim zemljama, navodi se u izvještaju i dodaje da je siromašnim zemljama potrebno više pomoći i investicija u poljoprivredu.
"Tiha kriza gladi koja zahvata šestinu čitavog čovječanstva predstavlja ozbiljan rizik za mir i bezbjednost u svijetu", izjavio je generalni direktor FAO-a Žak Diuf.
Visoke cijene osnovnih prehrambrenih proizvoda poput pirinča izavale su prošle godine nerede u zemljama u razvoju.
Glad u svijetu povećala se 2009. godine uprkos dobrom rodu žitarica i malom smanjenju cijena hrane u odnosu na rekorde sredinom 2008. godine.
Procesječne cijene krajem prošle godine i dalje su u realnoj vrijednosti bile za 24 odsto veće nego u 2006., saopštio je FAO.
Svjetska ekonomska kriza pogodila je ljude kojima su smanjene plate ili koji su izgubili posao.
Pojedine zemlje su izgubile mogućnost uspješnog manipulisanja fluktuacijama cijena, jer je kriza učinila manje djelotvornim sredstva kao što je devalvacije valute.
Takozvani Milenijumski cilj UN predviđa da se broj gladnih u svijetu smanji do polovine naredne decenije na ispod 420 miliona, ali u sadašnjoj situaciji taj zadatak, prema riječima međunarodnih stručnjaka, izgleda "teško dostižan".
Globalna ekonomska kriza je, naime, ostavila slabašne izglede siromašnim zemljama da postignu željeni ekonomski napredak i eliminišu siromaštvo i glad.
Inostrane investicije, bez koji nema suštinskog privrednog rasta u najmanje razvijenim dijelovima svijeta, opašće za blizu trećinu u siromašnim zemljama, u odnosu na predkrizni period, navodi se u jednoj analizi FAO.
Organizacija takođe upozorava da će se i gotovinske doznake ekonomskih migranata, koji su otišli iz najmanje razvijenih država u bogatije zemlje, smanjiti za oko osam procenata u odnosu na predkrizni period.
Izvještaj FAO predviđa da će siromašni u gradovima biti najteže pogođeni kako budu opadale strane investicije i padala portražnja za izvozom, a milioni će se vratiti na sela, što će izvršiti pritisak na seoske zajednice i resurse.
U svijetu sada ima 1,02 milijarde gladnih ljudi, što je za 11 odsto više od prošlogodišnjih 915 miliona, navodi FAO, koji je procenu zasnovao na analizi američkog ministarstva poljoprivrede.
Azija i pacifičke zemlje, najmnogoljudniji regioni u svijetu, imaju najviše gladnih - 642 miliona.
Podsaharska Afrika ima najveći procenat gladnih ljudi s 265 miliona neuhranjenih, što predstavlja 32 odsto tamošnje populacije.
Kriza je uticala i na kvalitet ishrane budući da porodice nastoje da kupuju jeftiniju hranu poput žitarica koje su bogate kalorijama ali imaju manje proteina od mesnih ili mliječnih proizvoda.
Diuf je zatražio od vlada da pod hitno uspostave programe socijalne zaštite kako bi se hrana učinila dostupnijom.
On je rekao da je malim poljoprivredinicima potrebno pomoći sjemenjem, oruđem i đubrivom.
Zatraživši strukturalne dugoročne promjene poput povećanja proizvodnje u siromašnim zemljama, Diuf je primijetio da se glad u svijetu povećala prije izbijanja finansijske krize.
(Beta)