Misterija o tome da li ima vode na Mjesecu mogla bi da bude riješena već danas, kada NASA bude "bombardovala" površinu zemljinog satelita.
Misterija o tome da li ima vode na Mjesecu mogla bi da bude riješena već danas, kada američka svemirska agencija NASA bude "bombardovala" površinu zemljinog satelita, stvarajući ogroman oblak prašine koji će moći da vide milioni žitelja širom naše planete.
Naučnici će posmatrati zabijanje dvije svemirske letjelice u mjesečev južni pol brzinom od 9.000 kilometara na sat, pri čemu će nastati oblak prašine visok 10 kilometara, za koji se u NASA nadaju da će potvrditi prisustvo vode u vidu vodenog leda u količinama dovoljnim za buduće misije sa ljudskom posadom.
Ukoliko vremenski uslovi budu povoljni, astronomi amateri širom svijeta biće u prilici da teleskopom vide udar letilica u mjesečevo tle. Svi ostali će ovaj događaj moći uživo da prate na sajtu NASA, kao i da vide prve slike oblaka mjesečeve prašine.
Letjelica koja treba da se zabije u mjesečevu površinu lansirana je u junu, zajedno sa orbiterom koji trenutno obavlja mapiranje mesečevog tla.
Misija LCROSS, skraćenica za Satelit za posmatranje i razumevanje mesečevih kratera (Lunar Crater Oservation and Sensing Satellite) juri ka Mesecu, pričvršećen za praznu raketu tešku 2,2 tone.
U petak 9. oktobra, u ranim jutarnjim satima po evropskom vremenu, doći će do razdvajanja LCROSS-a i njegove prazne rakete. Tačno u 11.31 sat pio GMT, raketa će se zabiti u mjesečev krater, koji se nalazi u mraku, i izazvati dizanje blizu 10 kilometara visokog oblaka prašine. Postavljen tačno iza rakete, satelit LCROSS će proletjeti kroz nastali oblak i slati na Zemlju slike sudara i mjesečeve prašine, koristeći svjetlosni fotometar i kameru kao i četiri infracrvene kamere.
Satelit će biti u potrazi za ledom, a nakon četiri minute i sam će se zabiti u Mesec, stvarajući drugi krater.
Zemaljski i orbitalni teleskopi pomno će pratiti LCROSS udare, i različitim instrunemtima pokušati da detektuju prisustvo vode (leda i pare), ugljovodonika i hidratnih materijala u nastalim oblacima prašine.
Naučnici bi voljeli da "bombe" pogode mekano, ravno tle, bez velikog stenja, koje bi idealno podiglo prašinu van kraterskih senki i izložilo je suncevim zracima, što bi omogućilo orbitalnim kamerama i teleskopima sa Zemlje da vide rezultate.
Menadžer projekta LCROSS Den Endrjuz kaže da će to biti spektakularan događaj, a samo sat vremena poslije kolizije, naučnici će znati da li se na Mjesecu krije voda ili ne.
Stručne procjene su da ima oko 90 odsto šansi da LCROSS impaktori pronađu neku formu vodonika na polovima. Observatorijumi i muzeji u najmanje tri zemlje planiraju organizovana posmatranja "bombardovanja" Mjeseca.
Misija je smišljena kao dio priprema ambicioznog plana ponovnog slanja astronauta na Mesec, vrijednog preko 80 milijardi dolara.
Dvije letilice će se zabiti u mjesečevo tle brzinom od 9.000 kilometara na čas, više od sedam puta brže zvuka. Eksplozija će imati snagu 1,5 tona TNT i izbaciti 350.000 kilograma lunarne prašine. Udar će stvoriti unutar starog novi krater, veličine polovine olimpijskog bazena, dubokog oko pet metara.
(Tanjug)