Zbog globalnog zagrijevanja pojedinim zemljama prijeti opasnost da u potpunosti ostanu bez nekih privrednih dobara.
Porast temperature, poremećaj godišnjih doba i ekstremni vremenski uslovi koji se očekuju u budućnosti usloviće veoma slabe prinose u pojedinim svjetskim područjima, dok će druga ostati kompletno bez prinosa.
Prema riječima Eduarda Asada, poljoprivrednog stručnjaka u brazilskom državnom istraživačkom institutu, Brazil je veoma ranjiv po tom pitanju i ukoliko ne budu preduzete adekvatne mjere, proizvodnja hrane bi mogla da bude u potpunosti ugrožena.
U pitanju je poljoprivredna proizvodnja vrijedna 250 milijardi dolara (170 milijardi evra), hrana za milione siromašnih ljudi i proizvodnja soje i kafe kojom Brazil podmiruje potrebe cijelog svijeta.
Brazil je zatražio vodeću ulogu u razgovorima oko klimatskih promjena ističući da će prihvatiti ciljeve vezane za smanjenje emisije ugljendioksida i prihvativši prošle godine da smanji za pola sječu šuma u Amazonu.
Na sjeveroistoku zemlje koji važi za siromašan region ionako rijetke kiše još će rjeđe padati, a temperatura će do 2050. godine porasti za tri do četiri Celzijuseva stepena.
Visoke temperature prijete da ugroze osnovnu hranu za milione ljudi, poput korjenaste tropske biljke kasave.
"Sjeveroistok će izgubiti trećinu ekonomije ako nešto ne preduzmemo", izjavio je za Rojters ministar životne sredine Karlos Mink.
U izvještaju poljoprivrednih stručnjaka sa univerziteta Kampinaš u Sao Paolu, ističe se da će do 2020. godine žetva soje biti smanjena za 20 procenata, a kafe za 10 odsto, dok će jedino šećernoj repi pogodovati više temperature.
U centralnom dijelu zemlje u državi Minaš Žeraiš u posljednjih pet godina padavine su bile ispod višegodišnjeg prosjeka i mali uzgajivači kafe se žale da već gube novac i nagomilavaju dugove.
Šanse da se nastavi s uzgojem kafe u jugoistočnom dijelu zemlje gotovo da ni ne postoje.
Obilne proljećne kiše na jugu Brazila nanijele su štetu ječmu i pšenici, pa je dio roda iskorišćen za ishranu stoke umjesto za dobijanje slada za proizvodnju piva.
Tehnologija može parcijalno da pritekne u pomoć poljoprivrednim proizvođačima, ali rezultati eksperimentalnih istraživanja su različiti. Na ekperimentalnoj farmi u Varžinji naučnici su pokušali da zasade stabla kafe u šumama gdje je hladnije i veća vlažnost, ali je manja količina svjetlosti rezultirala slabijim prinosom i većim troškovima za radnu snagu zbog tla nepogodnog za mašine.
S druge strane, navodnjavanje je veoma skupo, a izvori vode ograničeni.
Naučnici rade na proizvodnji kafe otporne na vrućine sa dužim korjenjem, ali ističu da je za ravoj novih vrsta potrebno najmanje 10 godina.
Proizvođač semena "Monsanto" će proizvesti sjeme soje i kukuruza otporno na sušu do 2014. godine i plasirati ga na američko tržište, ali će ono stići u Brazil pet godina kasnije. A i to je parcijalno rješenje.
Naučnici mogu da ublaže uticaj prirode, ali ne i da riješe problem, porčuju poljoprivrednici. (Tanjug)