Šefovi diplomatija EU pokrenuli su u Luksemburugu preliminarne razgovore o kandidatima za nove funkcije koje se uvode Lisabonskim sporazumom.
Vlada u Londonu započela je kampanju da za prvog predsjednika EU bude postavljen bivši britanski premijer Toni Bler.
Britanski ministar inostranih poslova Dejvid Miliband rekao je u Luksemburgu na sastanku sa kolegama iz drugih članica Unije da je "Evropi potreban snažan lider" i da je Bler pravi čovjek za to, javio je danas Bi-Bi-Si.
Njegovom postavljenju se protivi značajan broj članica EU, između ostalih Francuska, Austrija, Holandija, Belgija i Luksemburg.
Lisabonski sporazum koji predviđa uvođenje predsjednika EU i ministra spoljnih poslova EU treba da stupi na snagu kada njegovu ratifikaciju potpiše češki predsjednik Vaclav Klaus, jedini od predsjednika članica EU koji to još nije učinio.
Formalno se za te funkcije još niko nije kandidovao.
Predsjednik EU ili predsjednik Evropskog savjeta treba da zamijeni dosadašnji sistem po kome su se članice rotirale na mestu predsjedavajućeg svakih šest mjeseci. Njegov mandat će biti dvije i po godine, a ista osoba neće moći da bude na toj funkciji više od dva mandata.
Predsjednik EU će predsjedavati šefovima država ili vlada zemalja članica i raditi na postizanju konsenzusa o vanim odlukama.
Lisabonski ugovor predviđa da novog predsjednika biraju predsjednici i premijeri 27 zemalja članica, takozvanom kvalifikovanom većinom glasova, koja podrazumijeva da glas svake zemlje vrijedi proporcionalno njenom stanovništvu.
Vlade nekih zemalja, kako navodi Bi-Bi-Si, protive se kandidaturi Tonija Blera, jer smatraju da je neprimjereno da na položaj predsjednika dođe čovjek koji je odigrao tako značajnu ulogu u pokretanju vojne intervencije za rušenje Sadama Huseina u Iraku.
Druge članice smatraju da na položaj predsjednika ne treba postaviti političara iz Britanije, budući da je ta zemlja ostala izvan dva krupna aspekta integracije - zajedničke valute, evra i zajedničkog viznog režima, Šengena.
Pored Blera, kao kandidati se pominju i holandski premijer Jan Peter Balkenende, bivši austrijski kancelar Volfgang Šisel i predsjednica Finske Tarja Halonen, naveo je britanski radio.
Odluka o prvom kandidatu za predsjednika EU, prema najavama, neće biti donijeta na sastanku šefova država ili vlada Unije koji se sastaju krajem ove nedjelje, već na posebnom samitu, najvjerovatnije, tokom sljedećeg mjeseca.
Ustavni sud Češke razmatra na javnoj sjednici po zahtjevu grupe 17 evroskeptičnih čeških senatora da li je Lisabonski sporazum o reformi Evropske unije kao cjelina u skladu sa češkim ustavom.
Današnje javno zasjedanje češkog ustavnog suda napeto iščekuje češka vlada ali i cijela Evropska unija, budući da sve dok ustavne sudije ne presude, evroskeptični predsjednik Češke Vaclav Klaus i kada bi to htio ne smije po zakonu da potpiše Lisabonski sporazum i dovrši tako njegovu ratifikaciju na prostoru EU.
Ustavni sud već je jednom, prije godinu dana, razmatrao Lisabonski sporazum, ali samo njegove dijelove koje je napala žalbom ista ta grupa "Klausovih senatora".
Tada je Ustavni sud konstatovao da je sporazum sasvim u skladu sa ceškim Ustavom, te da Češka i u reformisanoj Evropi ostaje suverena država.
(agencije/MONDO)