Najmanje 25 ljudi je poginulo, a 65 ranjeno u više eksplozija u irački gradovima, tokom održavanja parlamentarnih izbora
U Bagdadu su u eksplozijama uništene najmanje dvije zgrade, a iračku prijestonicu i druga mjesta potreslo je i desetak granata.
Najmanje 14 ljudi je poginulo u eksploziji u sjeveroistočnom dijelu Bagdada, u kojoj je uništena jedna zgrada, a u granatiranju u zapadnom dijelu nastradalo je sedam osoba, prenijele su agencije.
U Hurijahu, u predgrađu Bagdada, tri osobe su poginule kada je za sada nepoznata osoba bacila ručnu bombu na ljude koji su išli na glasanje.
Jedan policajac je, takođe, izgubio život u Mahmudiji, na oko 30 kilometara južno od Bagdada, u eksploziji bombe na glasačkom mjestu.
Granate su pogodile i "zelenu zonu", gdje su smještene američka ambasada i kancelarija premijera.
Portparol bezbjednosnih snaga u Bagdadu, general-major Kasim al-Musavi, izjavio je da su rakete ispaljivanje iz dijelova gdje većinom žive suniti.
On je istakao da su bezbjednosne snage u borbenoj pripravnosti.
Uprkos napadima, Musavi je rekao da je ukinuta zabrana za promet automobila, četiri sata nakon početka glasanja. Zabrana za autobuse i kamione je, međutim, i dalje na snazi.
Irački premijer Nuri al-Maliki je, poslije glasanja, pozvao sve stranke da prihvate izborne rezultate.
Jedan od protivnika Malikija, bivši premijer Ijad Alavi već se požalio na neregularnosti na samom početku glasanja.
Parlamentarni izbori u Iraku, drugi poslije vojne intervencije 2003. godine, održavaju se uz velike mjere bezbjednosti. Raspoređeno je oko 200.000 pripadnika policije i bezbjednosnih snaga zbog strahovanja od oružanih akcija pobunjenika.
Oko 20 miliona glasača, od 28 miliona Iračana, treba da izabere 321 člana parlamenta, između 600 kandidata, iza kojih stoji nekoliko desetina političkih stranaka i grupa, šiita, sunita, Kurda i drugih, okupljenih uglavnom u 12 velikih koalicija.
U više napada širom Iraka posljednjih nekoliko dana poginulo je najmanje 45 ljudi.
Najviše izgleda na pobjedu imaju savez Država zakona, na čijem je čelu premijer El Maliki, Iračka nacionalna alijansa inače bliska s Iranom, i koalicija Irakija, koju predvodi Alavi.
Iako je, u odnosu na glasanje 2005, u formiranju izbornih blokova ublažena podijeljenost između sunita (vladajuće frakcije u vreme Sadama Huseina), većinskih šiita i Kurda, sektaštvo je i dalje izraženo.
To potvrđuje zabrana kandidovanja simpatizerima Sadamove BAAS partije, zbog čega se sunitsko krilo vodeće vanstranačke koalicije povuklo iz izborne trke.
Predsjednik Iraka Džalal Talabani je, u intervjuu za Bi-Bi-Si, međutim, izjavio da će njegova zemlja, umjesto dosadašnje vlade nacionalnog spasa, konačno dobiti većinsku koaliciju. On je izbjegao da govori o tome ko će je formirati, ali je najavio da se nada da će biti ponovo izabran za šefa države.
Prema zapadnim analitičarima, izbori u Iraku su i test za plan predsjednika SAD Baraka Obame o povlačenju američkih vojnika iz te zemlje. Smatra se da bi, u slučaju nove eskalacije nasilja, Obama morao da preispita svoju odluku o povlačenju blizu 100.000 vojnika iz Iraka tokom ove i iduće godine.
(MONDO/Agencije)
