Rezultat samita najbogatijih zemalja svijeta je i odluka da izdvoje pet milijardi dolara za poboljšanje zdravlja majki i djece u zemljama u razvoju.
Domaćin samita, kanadski premijer Stiven Harper izjavio je danas u Hantsvilu da će ovaj iznos biti izdvojen u narednih pet godina.
Sredstva su namijenjena za napore u ispunjenju jednog od Milenijumskih ciljeva razvoja Ujedinjenih nacija, a jedan od tih ciljeva je i da se stopa smrtnosti među majkama i malom djecom smanji za tri četvrtine, prenio je BBC.
Humanitarne organizacije, međutim, tvrde da obećana sredstva nisu adekvatna obimu problema i da G8 nije ispunila svoj ambiciozan cilj objavljen prije pet godina da će do 2010. udvostručiti pomoć na 50 milijardi dolara.
Donatori su od tada isplatili samo dvije trećine od ukupnog iznosa obećanog na samitu u škotskom gradu Gleniglsu 2005. godine.
Kanadski premijer je istakao da su "zbog budžetskih deficita u mnogim zemljama lideri bili veoma oprezni kad je riječ o obećanjima koje daju".
"Posvećeni smo naporima koji vode tome da jednog dana žene u zemljama u razvoju više ne umiru ili trpe zdravstvene posljedice zbog trudnoće i porođaja", dodao je on.
Lideri G8 osudili su potapanje južnokorejskog bojnog broda "Čeonan", 26. marta, u kome je poginulo 46 mornara, za koje se optužuje Sjeverna Koreja, dok su Iran pozvali da učini više na planu poštovanja ljudskih prava.
Lideri G8 pozvali su se na nezavisni izvještaj kojim je utvrđeno da je južnokorejski brod potopio sjevernokorejski torpedo.
"U tom kontekstu osuđujemo napad koji je doveo do potapanja 'Čeonana'", piše u nacrtu saopštenja na završetku samita G8.
Jedan zvaničnik ruske delegacije, koji je insistirao na anonimnosti, izjavio je da Rusija ne smatra rezultate komisije konačnim i da zbog toga smatra da bi dodatno osuđivanje Pjongjanga moglo da ima negativne posljedice.
Japanski zvaničnici su rekli da se jedino Rusija protivila korišćenju oštrijih izraza u osudi Sjeverne Koreje.
Zemlje članice G8, u kojoj su pored domaćina Kanade, još SAD, Rusija, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Italija i Japan, takođe su istakle da očekuju da iranska vlada poštuje vladavinu zakona i slobodu izražavanja, kao što je istaknuto u međunarodnim sporazumima koje je Iran potpisao.
Povodom Avganistana, ocijenjeno je da će konferencija u Kabulu idućeg mjeseca biti značajna prilika za tamošnje vlasti da pokažu da ispunjavaju obećanja o poboljšanju uprave i bezbjednosti.
Od avganistanskog predsjednika Hamida Karzaija se očekuje da predstavi detaljne planove i pokaže opipljiv napredak u jačanju pravosudnog sistema i povećanju odgovornosti za bezbjednost što se sve smatra suštinskim za konačno povlačenje američkih i drugih NATO trupa.
Članice G8 su, takođe, ocijenile neodrživim postojeće napetosti u Gazi.
Iako su lideri pokazali da umiju oko mnogo toga da se dogovore, oko uvođenja globalnog bankarskog poreza finansijskim institucijama ih je podjelio.
Cilj uvođenja ovog poreza je predupređivanje budućih ekonomskih kriza.
"Nema sporazuma o globalnoj bankarskom nametu", rekao je novinarima Len Edvards, kanadski pregovarač.
On je dodao da će sve zemlje nastaviti da djeluju u pravcu koji same zacrtaju i da će se nastaviti pregovori toj temi.
Samit je bio i mjesto na kome su britanski premijer Dejvid Kameron i ruski predsjednik Dmitrij Medvedev pokušali da pokrenu sa mrtve tačke uveliko narušene odnose ove dvije zemlje.
Kameron je izjavio nakon susreta sa Medvedevim da postoji "realna šansa" da se veze Londona i Moskve postave na nove osnove nakon godina zamrznutih odnosa.
Tokom susreta sa ruskim liderom, Kameron je postavio pitanje kontroverzne smrti bivšeg špijuna KGB u Londonu Aleksandra Litvinjenka.
Litvinjenko, koji je bio kritičar Kremlja, preminuo je od trovanja 2006. godine u Londonu i njegova smrt izazvala je najgori spor dvije zemlje poslednjih godina.
Rusija je odbila da izruči Velikoj Britaniji Andreja Lugovoja, glavnog osumnjičenog sa smrt Litvinjenka.
Nakon prvog direktnog susreta sa Kameronom u petak, Medvedev je pozvao na "produktivnije i intenzivnije veze" dvije zemlje.
Sljedeći samit biće održan 2011. u Nici u Francuskoj "negdje oko proljeća", rekao je francuski predsjednik Nikola Sarkozi na kraju skupa G8 u Kanadi.
Tačan datum sljedećeg samita biće određen u dogovoru sa partnerima, rekao je Sarkozi.
Upitan o troškovima održavanja samita G8 i G20 u Kanadi, procjenjenih na oko milijardu dolara, Sarkozi je rekao da će organizovanje ta dva skupa u Francuskoj koštati "deset puta" manje.
Francuski predsjednik je rekao da ne zna kako su skupovi organizovani, ni koliko su koštali i naveo da se lideri okupljeni u Kanadi nalaze u hotelu koji je "razumno komforan", a da u njemu nema ničeg pretjerano luksuznog.
"Kada je riječ o samitima G8 i G20 u Francuskoj, iako ne mogu da potvrdim cifre koje ste vi iznijeli o trošku G20 u Kanadi, troškovi u Francuskoj biće tačno deset puta manji", obećao je Sarkozi.
(agencije/MONDO)