Na današnji dan, prije devet godina u 8 sati i 46 minuta po lokalnom vremenu zbio se događaj koji je promijenio istoriju - napad terorista na SAD.
Prvi udar izveo je avion, na letu 11 Ameriken Erlajnsa, zakucao se u sjevernu kulu Svjetskog trgovinskog centra u Njujorku. Samo 17 minuta potom, u južnu se kulu zabio avion Junajted Erlajnsa, na letu 175.
Treći oteti avion, na letu 77 Amerikan Erlajnsa, je u 9 sati i 37 minuta pao na Pentagon, a posljednja letjelica Junajted Erlajnsa srušila se u polju u Pensilvaniji u 10 sati i 3 minuta. Napad je izvelo 19 terorista.
Ovaj posljednji avion trebalo je da izvrši napad na metu u Vašingtonu, ali je do danas ostala nepoznata njegova krajnja destinacija.
Nepoznanica je i da li su ga otmičari sami srušili u Pensilvaniji ili su izgubili kontrolu nad letjelicom zbog pobune putnika.
Ni u jednom od aviona koji su korišćeni za napad nije bilo preživjelih, a neki od putnika su pre pogibije uspjeli da kontaktiraju porodice i jave im da se nalaze u otetim avionima.
Iako do danas nije utvrđen tačan broj žrtava događaja od 11. septembra, pretpostavlja se da je su život izgubile najmanje 2.993 osobe.
Samo u avionima je stradalo 265 putnika, a među poginulima su i 343 vatrogasca, kao i 125 civila i vojnog osoblja u Pentagonu.
Prije rušenja ogromnih kula, život je uspjelo da sačuva 18 ljudi.
U prvoj kuli život je izgubilo 1.402 ljudi, a u drugoj 614. U ova dva solitera radilo je 60 različitih kompanija, sa oko 50.000 zaposlenih.
Žrtve su bile različitih nacionalnosti, od 35 do 39 godina. Samo 289 tijela ostalo je čitavo, a većina stradalih nikada nisu identifikovani.
Svaka od kula Svjetskog trgovinskog centra imala je 110 spratova, a srušile su se u 12 sekundi.
Umjesto "blizanaca", na mjestu danas poznatom pod nazivom Grand Zirou (Ground Zero), ostalo je samo 1.506.124 tona šuta. Oštećeno je i pet okolnih zgrada kao i pet stanica podzemne željeznice.
Na Pentagonu se jedan deo zgrade srušio, a drugi je bio teško oštećen požarom.
Predsjednik SAD Barak Obama je povodom devete godišnjice od napada na kule Svjetskog trgovinskog centra, pozvao građane na vjersku toleranciju i rekao da je vlada odlučna da uhvati organizatore napada, da su to teroristi Al Kaide, a ne pripadnici muslimanske vjere.
"Subota bi trebalo da bude dan kada ćemo ne samo da žalimo, nego i da pokažemo da nismo u ratu protiv islama. Mi smo u ratu protiv terorističkih organizacija koje su izobličile islam ili lažno koristile slogan islama za angažovanje u svojim destruktivnim delima", rekao je Obama, obraćajući se juče novinarima u Beloj kući, uoči obilježavanja godišnjice napada.
"Vlada je odlučna da ubije ili uhvati organizatore napada 11. septembra, ali Amerikanci moraju zapamtiti da je to borba protiv terorista Al Kaide, a ne mnogo šireg svijeta ljudi muslimanske vjere", rekao je Obama, u trenutku kada se u javnosti vodi rasprava o mjestu izgradnje džamije i muslimanskog kulturnog centra i kada je oštra reagovanja izazvala najava spaljivanja Kurana.
Američki predsjednik je izjavio da su SAD otjerale Osamu bin Ladena "duboko u podzemlje", ali da će se Amerikanci narednih godina suočavati sa terorističkim prijetnjama drugih ekstremista, "spremnih da umru da bi ubili druge ljude", prenijela je agencija AP.
Hvatanje Bin Ladena, iako izuzetno važno za nacionalnu bezbednost države, teško da će riješiti sve probleme, rekao je Obama.
Tokom posljednjih devet godina unutrašnja bezbjednost je poboljšana, ali Obama podsjeća na pokušaj napada u avionu 25. decembra i automobil-bombu na Tajms skveru u maju, dodajući da će "uvijek biti mogućnosti za pojedinca ili manju grupu pojedinaca, ako su spremni da umru, da ubiju druge ljude".
Prema izvještaju grupe koju su predvodii dva bivša predsjedavajuća komisiji 9/11, a koji je objavljen u petak, navedeno je da je teroristička prijetnja postala kompleksnija u odnosu na prije devet godina, a da je Al Kaida, sa nizom svojih ogranaka u zemljama kao što su Jemen i Somalija, postavila širu strategiju.
Jedan od autora izveštaja Li Hamilton smatra da će odnos SAD sa islamskim svijetom biti jedan od glavnih izazova američke spoljne politike tokom narednih decenija, koji neće biti rešen za godinu, dvije ili pet pa čak ni 10 godina.
(MONDO)
