Upozorenje 11.000 naucnika Covjecanstvu prijeti neizreciva patnja

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Svijet

Upozorenje 11.000 naučnika: Čovječanstvu prijeti neizreciva patnja!

Autori mondo.rs Beta
Autori mondo.rs Beta

Čovječanstvo je pred "klimatskom krizom" piše u dramatičnom upozorenju 11.000 naučnika iz 153 zemlje, uz poziv da se klimatska kriza ublaži i preokrene, prenio je danas tehnološki američki sajt CNET.

Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Međunarodni savez naučnika i istraživača upozorava da čovječanstvu prijeti "neizreciva patnja" ukoliko značajno ne poboljša zaštitu svoje planete.

Upozorenje, objavljeno u utorak u časopisu "BioScience", rezimira veći dio naučnih istraživanja tokom posljednjih 40 godina i navodi da je Zemlja nedvosmisleno pod "klimatskim udarom".

Možda će vas zanimati

"Udružili smo se da proglasimo klimatsku krizu, jer su klimatske promjene oštrije i ubrzavaju se brže nego što su naučnici očekivali", kaže Bil Ripl, profesor ekologije na Državnom univerzitetu Oregona i koautor upozorenja. "Mnogi od nas osjećaju kao da nam nestaje vremena za akciju".

Ripl je napisao upozorenje čovječanstvu 2017. godine, koje je potpisalo više od 15.000 naučnika, detaljno naveo štetu koju su ljudi napravili prirodnom okruženju i zahtijevao promjene.

Ažurirano upozorenje objavljeno danas, posebno je usmereno na klimatsku krizu i objedinjuje godišnje podatke o rastu stanovništva, gubitku šumskog pokrivača, emisiji zagađujućih gasova koji zagrijavaju planetu i potrošnji energije u posljednje četiri decenije. Saopštenje ukazuje na zabrinjavajuće tendencije: većina mjera uticaja čovjeka na klimatske promjene ide u pogrešnom smjeru još od 1979. godine.

Novi dokument predstavlja šest međusobno povezanih koraka koji bi mogli ublažiti neke od efekata "vanredne situacije", uz poziv na velike promjene u načinu funkcionisanja društva.

Prvi od šest koraka je primjena masovne prakse energetske efikasnosti i prelazak na obnovljive izvore s niskim udjelom ugljenika.

Drugi korak je smanjenje emisije klimatskih zagađivača kao što su metan, ugljenična jedinjenja i hidroflurokarboni.

Treći je obnavljanje ekosistema Zemlje uz pomoć morskim grebenima, šumama, stepama i drugom, i uz sprečavanje nestanka staništa i biodiverziteta.

Četvrti korak je smanjenje potrošnje hrane životinjskog porijekla i umjesto toga ishrana ljudi zasnovana na biljnom porijeklu namirnica.

Peti korak je prelazak s politike stalnog rasta BDP-a na politiku trajnog održivog ekosistema i poboljšanja dobrobiti ljudi.

Posljednji, šesti korak koji su predložili naučnici je stabilizacija, a zatim smanjenje brojnosti stanovništva svijeta u mjeri koja obezbjeđuje socijalni integritet.

 Te prijedloge i upozorenje je potpisalo 11.258 naučnika iz 153 zemlje i iz mnogih naučnih disciplina - od astrofizike do neurologije. Autori su taj članak objavili i na društvenim medijima i direktno poslali e-poštom naučnicima koji su bili potpisnici prethodnog upozorenja.

"Dobili smo potpise podrške od širokog spektra naučnika što vjerovatno odražava da su i oni svjedoci uticaja promjene klime na biljke, životinje i ekosisteme koje proučavaju", rekao je Tomas Njusom, ekolog sa Univerziteta u Sidneju i koautor dokumenta.

Međutim, piše CNET, nije sve ružno i turobno: kao ohrabrujući znak da se "tok okreće" autori ističu nedavno naglo jačanje klimatskih protesta i masovnih pokreta za promjenu politike. Izgleda i da neki podaci nagovještavaju da stanje takođe ide u pozitivnom pravcu. Autori prenose da se globalna stopa plodnosti usporava, a potrošnja električne energije od sunca i vjetra raste, ali primjećuju da se čak i ti elementi prakse ponovo preokreću u suprotnom smjeru.

Hitna reakcija, zaključuju autori, donijeće čovječanstvu mnogo veće blagostanje nego što se može postići "radeći kao obično".

CNET piše da se dosad nekoliko fraza koristilo za opisivanje zagrijavanja Zemlje. Počelo se s "globalnim zagrijavanjem" i prešlo se na "klimatske promjene". U novije vrijeme autori i publikacije koriste termin "klimatska kriza". Situacija je, po posljednjim podacima, toliko teška da je čovječanstvu sada, u kritičnoj fazi, sve teže da preokrene sudbinu.

Zato se na mnogo mjesta i nivoa - od lokalnih savjeta do cijelih zemalja, širom svijeta, proglašava "klimatska vanredna situacija". Neznatna promjena izraza je uvjerljiva i mogla bi nadahnuti poziv na akciju.

Deklaracije - upozorenja smatraju se prvim korakom da bi se reklo: "Treba da učinimo više" kako bi se zaustavili i potom poništili efekti klimatskih promjena, uz poziv državama i kreatorima politike da zauzmu odlučniji stav.

U maju 2019. Parlament Velike Britanije je proglasio "klimatsku krizu" u toj zemlji, prvoj u svijetu koja je to učinila. U SAD je jula ove godine, troje senatora podržalo zahtjev da se to učini i u SAD.

Novi rad koalicije naučnika i istraživača se pridružuje nizu zahtjeva za akciju da bi se zaustavio štetan uticaj promjene klime, ali oni ne nude spisak rješenja.

Umjesto toga, rekao je Ripl, upozorenje naučnika i "šest predloženih međupovezanih tačaka trebalo bi da budu osnova za hitno pokretanje, upravo sada, mnogo šire rasprave o tome kako se borimo protiv promjene klime", prenio je CNET.

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE

loader