• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

MONDO: Gdje su završile mine iz bujica?

Autori mondo.ba Autori Dušan Volaš

Nakon katastrofalnih poplava koje su nanijele nesagledivu štetu BiH, ova balkanska zemlja se suočava sa još jednim velikim problemom – pomjeranjem minskih polja i neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS) zaostalih iz proteklog rata.

 MONDO: Gdje su završile mine iz bujica? Izvor: MONDO arhiva

Ilustracija
Izvor: MONDO arhiva
Za vrijeme katastrofalnih poplava vodene bujice su nosile sve pred sobom i potpuno pomjerile veliki broj neraščišćenih minskih polja kao i znakove minske opasnosti, dok su na više lokacija gdje se voda povukla pronađene bombe, granate, municija…

Prema grubim procjenama, pomjerene su na desetine neraščišćenih minskih polja, na kojima je još bilo posijano na hiljade mina. Zabilježeni su i slučajevi da su mine nošene bujicom eksplodirale, dok je u Prijedoru u dvorištu jedne kuće pronađen frižider pun bombi!

Iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) potvrdili su za MONDO da su zbog pomjerenih minskih polja najugroženija područja u opštinama Maglaj, Doboj, Petrovo, Šamac, Zavidovići, Olovo, Odžak, Orašje i Brčko distrikt gdje je vodena stihija pomakla minsko polje pri čemu je došlo do eksplozije jedne mine. Na sreću, nije bilo povrijeđenih.

I dok su se rijeke uglavnom povukle u svoja korita, u BiH niko sa sigurnošću ne može da potvrdi gdje su završile mine iz neraščišćenih minskih polja, a u opasnosti su i svi gradovi i mjesta u Srbiji i Hrvatskoj gdje je prošla vodena bujica. Prema mišljenju stručnjaka procjenjuje se da su brojne mine iz poplavljenih područja mogle dospjeti i do hidroelektrane u Đerdapu!

Mape ugroženih područja

BHMAC je identifikovao sva mjesta zahvaćena elementarnim nepogodama, odnosno poplavama i klizištima i u saradnji sa UNDP-om objavio mape područja zahvaćenih elementarnim nepogodama sa trenutnom minskom situacijom. Sve mape možete pogledati OVDJE.

Apel stanovništvu

Iz Centra za uklanjanje mina građanima skreće posebnu pažnju da samoincijativno ne preduzimaju nikakve aktivnosti na uklanjanju mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava, već da se jave stručnim institucijama i službama. "Apelujemo na građane da ne diraju, ne pomjeraju mine i ne odnose ih na deponije, te da odmah obavijeste nadležne obučene i specijalizovane organizacije u BiH kao što su Civilna zaštita, policija, pripadnici Oružanih snaga BiH i timovi BHMAC-a", poručuju iz Centra za uklanjanje mina.

 Zbog alarmantne situacije i promjene mapa registrovanih minskih polja formiran je regionalni ekspertski tim koga čine predstavnici Centra za uklanjanje mina u BiH, Centra za razminiranje Republike Srbije i Hrvatskog centra za razminiranje.

"U sklopu praćenja situacije u vezi sa potencijalnim 'pomjeranjem' mina u regionu usljed elementarnih nepogoda, regionalni ekspertski održao je sastanak gdje su razmijenjene sve raspoložive informacije iz domena protivminskog djelovanja u cilju otklanjanja posljedica od poplava i klizišta i definisani su naredni koraci", rekli su za MONDO u BHMAC-u.

Statistike

Prema posljednjoj procjeni BHMAC-a, u BiH je prisutno oko 120.000 mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava koje direktno utiču na bezbjednost oko 540.000 građana, a kroz operacije sistematskog izviđanja definisano je 9.416 lokacija koje su označene kao potencionalno opasne.

Trenutna sumnjiva opasna površina u BiH iznosi 1.215 kilometara kvadratnih ili 2,4 odsto od ukupne teritorije BiH. Prva procjena sumnjive opasne površine u BiH je izvršena 1998. godine, prema kojoj je ista iznosila 4.200 kilometara kvadratnih.

Prema bazi podataka sa kojim raspolaže BHMAC, a koja objedinjuje podatke o žrtvama mina, žrtava kasente municije i žrtavama eksplozivnih sredstava zaostalih iz rata u Bosni i Hercegovini od početka rata pa do danas stradalo je ukupno 8.331 osoba. U periodu od 1992. godine pa do kraja 1996. godine evidentirano je stradanje 6.336 osoba, dok je u poslijeratnom periodu od 1996. godine do danas stradalo 1.726 osoba, od čega je 600 osoba smrtno stradalo, 774 osoba je povrijeđena, dok za 352 nastradale osobe nije poznat ishod stradanja.

U 2014. godini registrovano je šest incidenata, u kojima je stradalo 12 osoba. Četiri osobe su smrtno stradale dok je osam osoba zadobilo lakše i teže povrede.

Još iz INFO

Komentari 1

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

haso

prodajem kucu i okucnicu 6 ari sa jedno 5-6 mina u dvoristu, a mozda i vise

MONDO REPORTAŽE