Biolozi iz Francuske i Hrvatske uspješno su uzgojili pčele koje mogu “nanjušiti” mine. Od milion mina “posijanih” tokom prošlog rata još uvijek nije uklonjeno više od 120 hiljada koje su razbacane na više od 729 kvadratnih kilometara...
Nakon poplava i klizišta koje su posljednjih dana pogodile BiH, Hrvatsku i Srbiju strahuje se da se hiljade mina pomjerilo iz označenih minskih polja. Sljedećeg mjeseca planiraju pustiti koloniju od 30-ak hiljada pčela kako bi “markirale” minska polja u Slavoniji i na sjeveru Bosne i Hercegovine.
Mostarski "Dnevni list" piše da pčela ima čulo mirisa jak kao u psa i mogu otkriti zrno šećera u olimpijskom bazenu napunjenom pijeskom.
"Znali smo da su pčele osjetljive na određenje mirise poput mirisa pelargonije ili nerola. Izazov je bio naučiti ih da otkriju TNT", izjavio je za britanski "The Telegraph Yves Le Conte", direktor Odjeljenja instituta INRA iz Avignona u južnoj Francuskoj koji se bavi istraživanjem pčela, okoline i agrikulture.
Njega je prije četiri godine kontaktirao hrvatski naučnik Nikola Kezić sa Sveučilišta u Zagrebu, zabrinut za poljoprivrednike u regionu kojima prijete neeksplodirane nagazne i protivtenkovske mine. Počeli su eksperimentisati. Ispod pijeska su sakrili TNT prekriven šećernim sirupom kako bi privukli pčele. Nakon nekog vremena pčele su počele obilaziti posude u kojima je TNT.
"Zadivila me je reakcija pčela", kaže Le Conte. Međutim, pčele su ubrzo izgubile zanimanje, nakon što su shvatile da u tim posudama nema šećera pa su ih morali “reedukovti” sa šećerom prekrivenim TNT-om svakih pola sata. Potom su pratili kretanje pčela u minskim poljima prekrivenim vegetacijom, slikali ih i snimali osjetljivim kamerama svakih deset sekundi. Mjesta na koja su pčele slijetale potom su brižljivo pretražena i na njima su pronađene skrivene, ukopane mine.
Projekat je privukao zanimanje i Evropske komisije koja je odobrila novac iz fondova. Profesor Kezić još od 2007. istražuje koncept “pčela-minolovki”, odnosno vodi dio velikog multimilionskog programa nazvanog Tiramisu, kojeg sponzoriše EU kako bi se detektovale mine na ovom kontinentu.
Ovaj zagrebački profesor i njegovi saradnici pokušavaju dokazati kako dresirane autohtone medonosne pčele (siva pčela, Apis mellifera var. Carnica) mogu otkriti mine.
Pčele osjećaju miris TNT-a, a dresurom ga počinju povezivati s hranom, šećernim sirupom, odnosno kombinacijom šećera i vode ponuđenom u hranilicama pokraj kojih se nalazi TNT. Kada pčele u prirodi prepoznaju miris TNT-a, na određenim lokacijama zadržaće se duže od uobičajenog preleta tražeći šećerni sirup, a praćenje njihovih infracrvenih polja sugerisaće nam da se tu nalaze mine. Pčele nam neće dakle pokazati gdje se tačno nalazi pojedina mina, ali će locirati minsko polje.
Jednom kad eksperiment s pčelama postane naučno dokazan, ideja je da ih se koristi u već razminiranim područjima, gdje će se njihovo kretanje pratiti kamerama koje reaguju na toplinu. Sumnja se da je otprilike 750 kvadratnih kilometara još uvijek minirano iz vremena rata na Balkanu ’90-ih godina.
"Ne kažemo da će to otkriti sve mine u minskom polju, ali činjenica je da treba napraviti provjeru je li neko minsko polje zaista razminirano. Naučno je dokazano da razminirano minsko polje nikad nije u potpunosti očišćeno od mina i to je trenutak u kojem nastupaju pčele", ističe Kezić i dodaje kako se zna da na ovakvom projektu rade i američki stručnjaci, ali on je obavijen velom vojne tajne, pa nam informacije nisu dostupne.
Mostarski "Dnevni list" piše da pčela ima čulo mirisa jak kao u psa i mogu otkriti zrno šećera u olimpijskom bazenu napunjenom pijeskom.
"Znali smo da su pčele osjetljive na određenje mirise poput mirisa pelargonije ili nerola. Izazov je bio naučiti ih da otkriju TNT", izjavio je za britanski "The Telegraph Yves Le Conte", direktor Odjeljenja instituta INRA iz Avignona u južnoj Francuskoj koji se bavi istraživanjem pčela, okoline i agrikulture.
Njega je prije četiri godine kontaktirao hrvatski naučnik Nikola Kezić sa Sveučilišta u Zagrebu, zabrinut za poljoprivrednike u regionu kojima prijete neeksplodirane nagazne i protivtenkovske mine. Počeli su eksperimentisati. Ispod pijeska su sakrili TNT prekriven šećernim sirupom kako bi privukli pčele. Nakon nekog vremena pčele su počele obilaziti posude u kojima je TNT.
"Zadivila me je reakcija pčela", kaže Le Conte. Međutim, pčele su ubrzo izgubile zanimanje, nakon što su shvatile da u tim posudama nema šećera pa su ih morali “reedukovti” sa šećerom prekrivenim TNT-om svakih pola sata. Potom su pratili kretanje pčela u minskim poljima prekrivenim vegetacijom, slikali ih i snimali osjetljivim kamerama svakih deset sekundi. Mjesta na koja su pčele slijetale potom su brižljivo pretražena i na njima su pronađene skrivene, ukopane mine.
Projekat je privukao zanimanje i Evropske komisije koja je odobrila novac iz fondova. Profesor Kezić još od 2007. istražuje koncept “pčela-minolovki”, odnosno vodi dio velikog multimilionskog programa nazvanog Tiramisu, kojeg sponzoriše EU kako bi se detektovale mine na ovom kontinentu.
Ovaj zagrebački profesor i njegovi saradnici pokušavaju dokazati kako dresirane autohtone medonosne pčele (siva pčela, Apis mellifera var. Carnica) mogu otkriti mine.
Pčele osjećaju miris TNT-a, a dresurom ga počinju povezivati s hranom, šećernim sirupom, odnosno kombinacijom šećera i vode ponuđenom u hranilicama pokraj kojih se nalazi TNT. Kada pčele u prirodi prepoznaju miris TNT-a, na određenim lokacijama zadržaće se duže od uobičajenog preleta tražeći šećerni sirup, a praćenje njihovih infracrvenih polja sugerisaće nam da se tu nalaze mine. Pčele nam neće dakle pokazati gdje se tačno nalazi pojedina mina, ali će locirati minsko polje.
Jednom kad eksperiment s pčelama postane naučno dokazan, ideja je da ih se koristi u već razminiranim područjima, gdje će se njihovo kretanje pratiti kamerama koje reaguju na toplinu. Sumnja se da je otprilike 750 kvadratnih kilometara još uvijek minirano iz vremena rata na Balkanu ’90-ih godina.
"Ne kažemo da će to otkriti sve mine u minskom polju, ali činjenica je da treba napraviti provjeru je li neko minsko polje zaista razminirano. Naučno je dokazano da razminirano minsko polje nikad nije u potpunosti očišćeno od mina i to je trenutak u kojem nastupaju pčele", ističe Kezić i dodaje kako se zna da na ovakvom projektu rade i američki stručnjaci, ali on je obavijen velom vojne tajne, pa nam informacije nisu dostupne.
