Stručnjaci za mine Hrvatske, Srbije i BiH djelovaće zajednički na neutralisanju neeksplodiranih ubojnih sredstava koja su pokrenuta iz minskih polja usljed poplava. Moguće je da mine doplutaju Savom iz BiH i Hrvatske i u Srbiju.
To je dogovoreno na sastanku regionalnog tima za mine, sastavljenog od stručnjaka iz tri zemlje, koji su razgovarali o potencijalnim opasnostima od pomeranja minskih polja poslije poplava koje su pogodile region.
Regionalni ekspertski tim čine predstavnici Centra za uklanjanje mina u BiH, Centra za razminiranje Republike Srbije i Hrvatskog centra za razminiranje, a sastali su se u Spačvi, u Hrvatskoj, kako bi utvrditi plan aktivnosti na otklanjanju opasnosti od mina prouzrokovanih poplavama u regiji, prenijeli su mediji u regionu.
Direktor srpskog Centra za razminiranje Branislav Jovanović rekao je da, iako u Srbiji nema minsko-sumnjivih površina, postoji velika opasnost od toga da minsko-eksplozivne naprave doplutaju Savom i ugroze stanovništvo uz tu rijeku.
Direktor Hrvatskog centra za razminiranje Dražen Jakopec naglasio je da je, sve dok se situacija na poplavljenim područjima ne smiri, dogovorena svakodnevna razmjena informacija između tri države. Najavio je i da će se na područjima pogođenim poplavama, čim se za to stvore uslovi, započeti s ponovnim obilježavanjem minski sumnjivih područja.
Jakopec je saopštio i da je u županjskoj Posavini pod vodom oko 2,5 kvadratnih kilometara minsko-sumnjivog područja.
Odmah po povlačenju vode sa ugroženih područja u BiH, ali i Hrvatskoj i Srbiji, radiće se na detekciji lokacija na kojima je došlo do pomjeranja minskih polja, kazao je šef Centra u BiH Esad Aletić, i dodao da će od EU zajednički biti zatražena pomoć u obavljanju ovog posla.
Aletić kaže i da je taj Centar dobio veliki broj dojava o minama iz Šamca, Doboja i Maglaja i da njihove ekipe pokušavaju da pravovremeno djeluju.
Strahuje se da su brojne mine, posebno duž rijeke Bosne, iz ugroženih područja dospjele do Save, a postoji mogućnost čak da će stići i do Dunava, rekao je.
Centar za uklanjanje mina u BiH procjenjuje, inače, da je 45 kvadratnih kilometara, od ukupno 900, koliko je zahvaćeno poplavama u BiH, rizično i da se nalazi pod minskim poljima.
Na tom području biće izvršeno stručno posmatranje da bi se utvrdio obim pomjeranja minskih polja, potvrdio je Ahdin Orahovac, pomoćnik direktora BiH Centra za deminiranje. Naveo je da ugroženo područje obuhvata teritoriju 19 opština u čitavoj BiH i istakao da na poplavljenim područjima bijeljinske opštine i u reci Usori nema opasnosti od mina.
Mapiranje potencijalno opasnog područja biće urađeno pomoću bespilotne letjelice koja na visini od pet metara iznad rizičnog područja snima kompletno stanje na terenu.
Nakon toga će izviđački timovi obilježiti područje, a zatim će se pristupati uklanjanju mina.
U snimanju terena pomaže i specijalistički belgijski tim, a danas se radi na potezu od ušća reke Krivaje, preko Maglaja i Doboja, do Odžaka. Osim doline reke Bosne gdje je moglo doći do pomjeranja minskih polja i plutanja mina usljed poplava, njenim koritom, satelitsko snimanje biće izvršeno i duž čitavog sliva rijeke Save.
Proteklih dana u BiH je već zabilježeno pomjeranje minskih polja usljed poplava i klizišta, van obilježenih terena, dok su na mnogim takvim poljima bujice odnijele znakove upozorenja.
Zabilježeni su i slučajevi da su mine nošene bujicom eksplodirale, kao što se desilo na području Brčko Distrikta, dok je u Prijedoru, poslije povlačenja vode, u dvorištu porodične kuće pronađen frižider pun bombi.
I u Hrvatskoj strahuju od pomjeranja mina, pa je tamošnji Centar upozorio na minski sumnjiv prostor opštine Vrbanja, koji je bio poplavljen.
Upozoreno je i na opasnost da voda pomjeri ili odnese eksplozivna sredstva iz šume Debrinja, gdje se nalazi 683 protivpešadijskih kao i 48 protivoklopnih mina.
U opštini Gunja, koja je bila pogođena poplavama, takođe se nalazi minski sumnjiv prostor, objavili su mediji u regionu.