Generalni direktor "Ševrona", Majk Virt, upozorio je da će cijene nafte biti pod jačim pritiskom u junu i julu zbog smanjenja globalnih zaliha i slabije otpornosti tržišta na poremećaje.
Generalni direktor kompanije "Ševron", Majk Virt, procjenjuje da će pritisak na rast cijena nafte biti izraženiji tokom juna i jula, kako se globalne zalihe postepeno smanjuju.
Prema njegovim riječima, tržište je do sada uspjevalo da apsorbuje poremećaje zahvaljujući relativno visokim zalihama sirove nafte, intervencijama iz strateških rezervi SAD i kontinuiranom snabdevanju iz zemalja pod sankcijama, poput Irana, Rusije i Venecuele. Međutim, ti "amortizeri" sada slabe. Nafta je u međuvremenu pala za oko 10 odsto, piše "Fajnenšel tajms".
"Amortizeri na tržištu postepeno nestaju", upozorio je Virt na investicionoj konferenciji koju je prošle nedjelje organizovala "Bernštajn banka", ističući da je sposobnost tržišta da izdrži neravnotežu između ponude i potražnje danas znatno manja nego na početku krize.
"Tokom narednih nekoliko nedjelja vjerovatno ćemo vidjeti kako se ovi pritisci direktno prenose na fizičke cijene, i očekujem dodatni pritisak naviše kako ulazimo u jun, a svakako i jul", rekao je on.
Njegove izjave dolaze nakon što je cijena Brent nafte pala za oko 10 odsto u prethodnoj nedjelji, uglavnom zbog optimizma da bi Vašington i Teheran mogli postići dogovor o okončanju sukoba i ponovnom otvaranju Ormuskog moreuza, jednog od najvažnijih energetskih pravaca na svijetu, kroz koji prolazi oko petine globalnog transporta sirove nafte, penosi Poslovni dnevnik.
Anlitičari upozoravaju na dugoročne posljedice
Ipak, uprkos optimizmu na finansijskim tržištima, sve više analitičara i čelnika energetskih kompanija smatra da bi posljedice sukoba mogle biti dugotrajnije. Procjene su da je rat uklonio između 12 i 13 miliona barela nafte dnevno sa tržišta, a povratak na prethodni nivo ponude mogao bi da potraje mjesecima.
Slična upozorenja iznio je i direktor državne naftne kompanije Adnoc iz Abu Dabija, Sultan el Džaber, koji ocjenjuje da čak i u slučaju brzog političkog rješenja normalizacija saobraćaja kroz Ormuski moreuz neće ići brzo. Prema njegovim procjenama, biće potrebno najmanje četiri mjeseca da se dostigne 80 odsto predratnog protoka, dok bi potpuni oporavak mogao da se očekuje tek oko 2027. godine.
Dodatni troškovi proizvodnje energije
Dodatni problem predstavlja i značajna šteta na energetskoj infrastrukturi na Bliskom istoku. Obnova naftnih i gasnih postrojenja mogla bi da košta desetine milijardi dolara, što će dodatno povećati troškove proizvodnje i transporta energije.
Virt smatra da će aktuelna kriza promijeniti pristup vlada energetskoj bezbjednosti. Nakon iskustava pandemije, rata u Ukrajini i sukoba sa Iranom, mnoge zemlje će nastojati da povećaju strateške rezerve nafte kako bi bile otpornije na buduće poremećaje, što bi dodatno podiglo tražnju i izvršilo novi pritisak na cijene.
Ipak, upozorava i na suprotan rizik: ako visoke cijene energije potraju, mogle bi da uspore ekonomski rast ili gurnu pojedine ekonomije u recesiju, što bi potom oslabilo tražnju i djelimično ublažilo rast cijena nafte.
