Komisija za droge pri Ujedinjenim nacijama uklonila je prošle nedjelje kanabis (marihuanu) s liste "najopasnijih droga", što je prekretnica u borbi da se ova biljka prepozna kao važan lijek. Raspitali smo se da li će ta odluka uticati na status kanabisa kod nas.
Zdenka Gojković, koordinator za maligna oboljenja Republike Srpske, koja je još 2015. godine kao poslanik u Narodnoj skupštini RS postavila pitanje legalizacije kanabisa u medicinske svrhe, očekuje da bi odluka Ujedinjenih nacija mogla uticati i na BiH kako bi se medikamenti na bazi ove biljke slobodno mogli kupovati u apotekama.
Da bi se kanabis legalizovao u BiH, treba da se izmijeni Zakon o sprečavanju i suzbijanju zloupotrebe opojnih droga koji je u nadležnosti Ministarstva bezbjednosti BiH. To znači da se kanabis (ili njen ekstrakt sa određenim procentima THC-a i CBD-a) iz tabele jedan, u koju su svrstane biljke koje su zabranjene, prebaci u tabelu dva i da se na taj način stavi pod strogu kontrolu.
Takođe, prema riječima Gojkovićeve, potrebno je promijeniti i određene propise i regulative u Agenciji za lijekove BiH.
"Tako bi se odredilo u kojim slučajevima bi se lijek koristio i ko bi od medicinskih stručnjaka smio da ga prepiše. Smatram da bi o tome trebao da odlučuje tim ljekara, bar u onkologiji. Sve mora biti strogo definisano kako ne bi došlo do zloupotreba", rekla nam je Gojkovićeva.
Ona je još i ranije je za Mondo istakla da proizvodi od marihuane "nisu čarobni lijek koji će izliječiti tumor," ali da svakako mogu pomoći oboljelima kod mučnina i povraćanja izazvanih hemioterapijom, a gdje standardna terapija nije imala efekat.
"Kanabinoidi takođe mogu pomoći i kod malaksalosti i umora i iscrpljenosti, tj. maligne kaheksije, te za bol i poboljšanje apetita kod pacijanata koji imaju HIV", pojasnila je Gojkovićeva.
Magazinović: Evo šta treba da se uradi
U BiH u političkom smislu nema problema da se omogući liječenje medikamentima na bazi kanabisa i deklarativno tome se niko ne protivi, rekao je poslanik SDP-a BiH u
Predstavničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović i dodaje da je potrebno da neko konkretno pokrene inicijativu da se stvar konačno pomjeri sa mrtve tačke.
''Lično sam razgovarao ministrom zdravlja u FBiH, Vjekoslavom Mandićem, sa ministrom zdravlja Republike Srpske, Alenom Šeranicem, sa ministricom civilnih poslova BiH Ankicom Gudeljević i ministrom bezbjednosti BiH Selmom Cikotićem i svi oni su kao faktori saglasni za to i ne mogu reći da je bilo ko od njih protiv. Razgovarao sam i sa drugim ljudima koji imaju političku moć i niko nije bio protiv - svi su bili vrlo afirmativni da u BiH treba omogućiti takvo liječenje," kaže Magazinović.
Smatra da je problem loša koordinacija između nivoa vlasti i to što, kako kaže, neki poslanik mora ići od ministra do ministra i pokretati inicijativu.
"Logičan slijed je da Savjet ministara, ministar bezbjednosti i civilnih poslova sjednu i dogovore se u tehničkom smislu kako će to provesti, u saradnji sa ostalim strukturama koje su bitne za to pitanje, naravno. Problem je da sjednu za sto i očekujem da to pokrene predsjedavajući Savjeta ministara. Ja ću se još jednom obratiti svima njima, a posebno ljudima na državnom nivou vlasti i da se sa priče o deklarativnoj podršci pređe u pravo djelovanje," dodao je Magazinović.
Šta konkretno treba da se uradi?
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je preporučila BiH da se liječenje kanabisom omogući. Magazinović napominje da je preporuka SZO-a pogrešno prevedna i da je potrebno da se to izmijeni.
"Konkretno potrebno je izmijeniti zakon na nivou BiH u kojem je pogrešno prevedeno ono što nam je Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) preporučila. Preporučena je upotreba kanabisa in 'medical purposes' što znači u medicinske svrhe, a naši su to pogrešno preveli 'u svrhe medicinskog istraživanja'. Podsjećam da su medicinska istraživanja obavljena na mnogo relevantnijim mjestima i naučnim ustanovama nego što postoje u BiH," objasnio je Magazinović.
Udruženja: Omogućiti i strogo kontrolisati
Predsjednik Udruženja oboljelih od multipla skleroze Republike Srpske, Miroslav Vukmanović, kaže da u pomenutom Udruženju jesu za legalizaciju kanabisa u medicinske svrhe, ali da sve mora biti strogo kontrolisano.
"Kroz razgovore sa ljudima znam da su pojedini nabavljali preparate kanabisa na crnom tržištu. Neki su zadovoljni, a nekima ne pomažu. Pojedini koji koriste ortopedska pomagala tvrde da im medikamenti na bazi kanabisa opuštaju mišiće, lakše podnose bolove i slično," istakao je Vukmanović.
Među prvima koji su inicirali legalno regulisanje upotrebe kanabisa u medicinske svrhe bilo je Udruženje multiple skleroze regije istočne Hercegovine, a njihov predsjednik Branimir Tamindžija za naš portal tvrdi da je važna stvar što su Ujedinjene nacije slijedile preporuku Svjetske zdravstvene organizacije i priznale medicinsku korist kanabisa.
"To je odlična stvar, napokon je krenulo u pravom smjeru. Nismo se tome nadali i odustali smo od svojih namjera. Ipak se spostavilo da ima savjesnih ljudi. Navedena odluka bitna je za sve bolesnike, a ne samo za oboljele od multiple skleroze. Nadam se da će i BiH slijediti put odluke UN kako bi se pacijanti mogli liječiti i na taj način," podvukao je Tamindžija.
Kanabis - tržište vrijedno milijarde dolara
Kanabis i njegov zdravstveni i ekonomski potencijal tema je o kojoj se raspravlja već godinama. Iako su mišljenja po pitanju legalizacije podijeljena, svjetski analitičari previđaju da će evropsko tržište uzgoja kanabisa do 2028. godine vrijediti 123 milijarde evra.
U dokumentu pod nazivom "Dekriminalizacija kanabisa u medicinske svrhe u odabranim evropskim državama" Istraživačkog sektora Parlamentarne skupštine BiH, koji je 2018. godine objavljen na zvaničnoj internet stranici, piše kako su "mnoge naučne studije i klinička ispitivanja dokazala da ova biljka može pomoći u tretmanu širokog spektra medicinskih stanja".
Navodi se da je najčešća primjena medicinskog kanabisa kod pacijenata a artritisom, hroničnim bolom, epilepsijom, glaukomom, multipla sklerozom, kancerom itd.
U Evropi je sada legalizovalo ili omogućilo korištenje kanabisa u medicinske svrhe, više od 15 zemalja, među kojima su Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija.
U Sjevernoj Makedoniji, osim što je legalizovana upotreba kanabisa u medicinske svrhe, kanabis se i uzgaja. Više od 30 kompanija je dobilo dozvolu za uzgajanje kanabisa u medicinske svrhe.