Za razliku od zemalja regiona, a posebno Evropske unije, Bosna i Hercegovina ozbiljno zaostaje kada je riječ o digitalizaciji i e-upravi.
Ukoliko želimo da uhvatimo korak s vremenom nadležne institucije treba što prije da posvete posebnu pažnju ovom pitanju kako bi se olakšalo građanima te stvorili uslovi za razvoj ekonomije u BiH, pišu Nezavisne.
Adis Muhović, izvršni direktor Centra za politike i upravljanje, kaže da je Bosna i Hercegovina daleko u odnosu na Evropsku uniju kada je riječ o digitalizaciji i elektronskoj upravi, te da se već danas, ukoliko postoji volja, može krenuti u te procese.
"Kad jednom digitalizujete sistem, on postaje transparentan i automatizovan. Nema više 'upisao dijete u vrtić preko štele' ili 'dobio termin kod doktora preko štele', itd. Brojne su prednosti elektronske uprave koja kod nas nije ni na počecima. Recimo, UIO pruža elektronske usluge i nešto Poreska uprava Federacije BiH, dok ostale institucije - ništa", rekao je Muhović.
Kada je riječ o digitalizaciji i e-upravi u Bosni i Hercegovini, možda najbolje pokazuje primjer elektronskog potpisa koji za razliku od zemalja regiona, a posebno Evropske unije, praktično i ne postoji.
U ovom trenutku BiH i ima i nema preduslove za korištenje elektronskog potpisa s obzirom na to da je zakon koji reguliše ovu oblast donesen još 2006. godine i neophodne su njegove izmjene. U suštini, zakonski okvir za izdavanje sertifikata za kvalifikovani elektronski potpis na nivou BiH već postoji, međutim u ovom trenutku jako malo privrednih subjekata, a posebno institucija, je zainteresovano za dobijanje takvog sertifikata.
"Mi smo Zakon o elektronskom potpisu na nivou BiH usvojili 2006. godine. Međutim, tek prije dvije godine stvorene su sve pretpostavke za izdavanje sertifikata za kvalifikovani elektronski potpis. Firma koja je ovlaštena da izdaje te sertifikate je 'Halcom' iz Sarajeva, ali koliko sam upoznat samo jedna banka je trenutno počela da koristi kvalifikovane potpise za svoje interne potrebe i za potrebe pružanja usluga svojim klijentima", rekao je Haris Hamidović, šef sigurnosnog IT sistema pri MKF/MKD EKI Sarajevo i ovlašteni sudski vještak za informaciono-tehničke sisteme.
On ističe da elektronski potpis, kao i elektronske usluge generalno mogu značajno doprinijeti razvoju ekonomije u BiH, ali pod uslovom da taj proces prate i institucije jer najveći benefit u svemu tome je upravo ta e-uprava, koja građanima omogućava da ostvaruju svoja prava i završavaju poslove bez odlazaka na nekoliko šaltera.
Ono što je trenutno još jedan od problema u BiH je i različito viđenje BiH i entiteta po pitanju elektronskog potpisa. Recimo, Republika Srpska ima svoj Zakon o elektronskom potpisu, međutim on se praktično i ne primjenjuje, a u parlamentu BiH već godinama se pokušava usvojiti zakon o elektronskoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektronske transakcije, međutim do danas to još nije urađeno.
"U Republici Srpskoj zakon u vezi s elektronskim potpisom se ne primjenjuje, ne znam zašto. U nedostatku elektronskog potpisa nismo u mogućnosti da komuniciramo sa sudovima elektronskim putem, a to bi nam uštedjelo vrijeme pa i troškove. Umjesto da postoji mogućnost da sudovi elektronskim putem na zakonit način potvrde prijem pošte, podnesaka i slično, mi moramo ići u sud, vidjeti da li je nešto i gdje predato, gdje je dostavnica, ko je primio, itd. Elektronski potpis bi nam umnogome unaprijedio rad", rekao je Branislav Rakić, predsjednik Advokatske komore Republike Srpske.
(MONDO)
