Doktor Miloš Babić, molekularni biolog i neurobiolog objasnio razliku između Delta soja virusa i ostalih sojeva s kojima smo se prethodno sreli.
Delta soj je mnogo infektivniji od prvog soja virusa. Kod početnog soja kovida, svaka zaražena osoba je zaražavala otprilike oko dvije druge. Rane procjene ukazuju da će čovjek zaražen Delta sojem zaraziti oko pet do osam drugih. Kada se jednom pojavi u nekom regionu, Delta soj otud ubrzo postane dominantan.
Delta soj vjerovatno proizvodi značajno težu bolest. Iako je potrebno još podataka, i kvalitetnijih, preliminarne brojke kažu da Delta soj uzrokuje do 85% više hospitalizacija kod nevakcinisanih, kada se uzme u obzir starost oboljelih. Na primer, nivo teških bolesti i smrti je relativno mali u odnosu na broj infekcija u Velikoj Britaniji prevashodno zato što su stariji ljudi vakcinisani i zaraze se pretežno javljaju kod mlađe populacije.
Registrovani su novi simptomi, ali njihova učestalost još nije potvrđena. Za razliku od prethodnih sojeva, za Deltu je prijavljen niz novih simptoma:
- gubitak sluha (ponekad, izgleda, trajan),
- veoma ozbiljni gastrointestijalni problemi,
- a u rijetkim slučajevima i periferne gangrene usljed potpune blokade kapilara mikrotrombovima.
Na sreću, ovo nije znak promjene u mehanizmima koje virus koristi, samo se radi o povećanju efektivnosti i brzine infekcije. Novi simptomi su najvjerovatnije rezultat povećanog i ubrzanog širenja virusa kroz organizam, što izaziva više mikrotromboza, fuzija između ćelija i sl. nego kod prethodnih sojeva.
Preliminarni podaci ukazuju da Delta u značajnoj mjeri ignoriše imunitet od prethodne infekcije.
"Podaci su, međutim, veoma slabi i moja procjena je da je situacija u stvari bolja nego što trenutno izgleda. Vidjećemo kako će se ovo razvijati kako bude pristizalo još podataka", kaže doktor Babić u publikaciji "Nauka u Srbiji".
Delta varijanta takođe smanjuje efektivnost vakcina. Efektivnost Pfizer-BioNTech vakcine protiv zaraze je smanjena na oko 80–90%, AstraZeneca vakcine na oko 60–65%, Johnson&Johnson (procjena) 55–60%. Za Sinopharm nema dobrih podataka, ali se očekuju slični padovi.
Delta varijanta se i dalje razvija. Spominje se i Epsilon varijanta, koja nije još na listi zabrinjavajućih varijanti, ali sadrži niz mutacija koje smanjuju efektivnost antitijela, kako od prethodno preležane bolesti, tako i od vakcinacije.
Epsilon soj nije na većini lista zato što nema tako snažnu infektivnost kao Delta, bar za sada. No, ovde je pomenut kao primjer: promjene prisutne u Epsilon varijanti mogu da se pojave i u Delti; takva evolucija je u stvari skoro garantovana ako uzmemo u obzir veličinu nevakcinisane populacije koja funkcioniše kao inkubator za dalje mutacije. Možemo da očekujemo da će cifre efektivnosti postojećeg imuniteta nastaviti da se smanjuju tokom sledećih godinu dana.
Ali, na sreću, ima i jedna ključna dobra vijest:
Vakcine se ipak dobro drže protiv Delte. Iako opada sposobnost vakcina da se odupru samoj zarazi (što ima posljedice o kojima ćemo tek diskutovati), one i dalje spriječavaju većinu ozbiljnih oblika bolesti kod većine primalaca. Pfizer-BioNTech vakcina pokazuje 96% zaštitu protiv teških oblika bolesti, AstraZeneca oko 92%, J&J (procjena) 85–90%. Za Sputnik se očekuje slična efikasnost kao za AstraZeneca, a o Sinopharm vakcini ćemo detaljnije u daljem tekstu.
Zaštita koju pružaju vakcine se jako dobro vidi na razlici između situacija u Rusiji i Ujedinjenom Kraljevstvu:
Ironično, u Rusiji vlada visok nivo nepovjerenja u Sputnik V vakcinu koja je široko dostupna — manje je generalnog „antivakcionizma”, više se radi o tome da Rusi ne vjeruju sopstvenoj državi i domaćoj proizvodnji. Otud Rusija trenutno ima samo 12% potpuno vakcinisanih, što je dovelo do toga da paralelno raste broj infekcija i broj smrtnih slučajeva.
Istovremeno, u Ujedinjenom Kraljevstvu, sa 50% potpuno vakcinisanih i skoro 70% ljudi koji su primili bar jednu dozu, broj infekcija nakon dolaska Delte slično raste — ali broj smrti ostaje nizak. Jer vakcine rade svoj posao.
Dodatna dobra vest je da iRNK vakcine proizvode trajnu otpornost. Drugim riječima, kako vrijeme prolazi, sve su manje šanse da će biti potrebne česte dodatne doze.
"Moje predviđanje (lično mišljenje i procjena, ne čvrsta naučna informacija) jeste da će možda biti jedna booster doza protiv mutanata i da će onda dodatne doze ići možda jednom na deset ili dvadeset godina; a moguće je i da većini neće biti potrebne sve do starosti", ističe doktor Babić.
Nije još jasno koliko ovo važi za druge vrste vakcina, ali ovo nam omogućava da se nadamo (i više od toga, da očekujemo) da koronavirus neće biti bolest poput gripa i da neće svake godine biti potrebno novo bockanje.
Nedovoljnost Sinofarma: podaci i efikasnost
Srbiju je u februaru i martu 2021. godine pogodio talas Alfa soja (britanskog), sa katastrofalnim posljedicama. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, između januara 2020. i maja 2021. godine, u Srbiji je umrlo oko 25 hiljada više ljudi nego u jednakim periodima tokom prethodnih godina, što je tragičan i katastrofalan broj. Prema izvještajima iz lokalnih bolnica i prvih preliminarnih studija, ogromna većina oboljelih i umrlih bili su nevakcinisani.
Veliki kontigent Sinofarm vakcine koji je u januaru stigao u naše krajeve otud je, vjerovatno, spasio mnogo života. Međutim, takođe se pokazalo da Sinofarm ima prilično loše rezultate kod ljudi preko 65 godina starosti, od kojih možda i četvrtina ne proizvodi mjerljive količine antitela nakon vakcinacije.
Takvi mali nivoi imuniteta mogu da olakšaju bolest, ali su ostavili mnoge starije ljude u ranjivoj poziciji. Takođe, iz studija pada nivoa antitela i efekata takvih nivoa na otpornost slijede očekivanja da će vakcinisani ovom vakcinom prilično brzo gubiti otpornost, možda već u roku od šest do devet mjeseci.
Druge države koje su se oslonile na kineske vakcine već su reagovale na ove probleme. Bahrein i UAE su počeli da daju treću dozu vakcine. Počeli su prvo sa trećom dozom Sinofarm vakcine, koju su davali starijim ljudima sa niskim nivoima antitela.
Sada svima daju jednu dodatnu dozu Pfizer-BioNTech vakcine, što po preliminarnim podacima proizvodi snažan kombinovani imunitet. Slični planovi postoje i u Sejšelima, Čileu itd.
Naši zavodi čekaju na direktivu SZO, što vodi u rizik da ćemo naletjeti na teške probleme (čitajte: novi talas) krajem ljeta i tokom jeseni. Podaci su dovoljno jasni: Srbija treba da napravi i objavi plan za davanje dodatnih doza ljudima koji su vakcinisani Sinofarm vakcinom.
Ovo posebno važi za ljude starije od 65 godina i još više za one tog godišta koji su ustanovili nizak ili nemjerljiv nivo anti-S antitela nakon druge doze. U idealnom slučaju, ova dodatna doza bi bila Pfizer-BioNTech iRNK vakcina, mada se može upotrebiti i Sputnik ili AstraZeneca; drugim riječima, bilo koja vrsta vakcine koja proizvodi snažan celularni imunitet.
Mada Sinofarm i tu kasni, čvrsti podaci o kombinacijama drugih vrsta vakcina već polako izlaze u stručnoj štamp, i kao što je i očekivano iz osnovnih principa, takve kombinacije proizvode snažan i raznovrstan imunitet, sa visokim nivoom otpornosti i inaktivirajućih antitela. Treba to iskoristiti prije nego što se dalje varijante virusa zaista sudare sa našom populacijom.
Obuhvat vakcinacijom u našim krajevima se polako približava cifri od 40%. To nije ni blizu dovoljnom nivou imuniteta koji je potreban da se zaustavi virus nivoa zaraznosti kakav ima Delta. Zaustavljanje i prava kontrola epidemije za nešto toliko zarazno zahtijeva imunizaciju preko 90% populacije.
Ta cifra izgleda nedostižno, pogotovo u svjetlu horor priča o vakcinama sa društvenih mreža. Nevjerovatno je gledati ljude kako slijepo veruju u te priče bez pokušaja provjere. Svaki slučaj nekoga ko umre ili se razboli nakon primanja vakcine se prenosi i predstavlja kao dokaz svjetskih zavera — iako možete naći iste takve nagle smrti i oboljenja i u nevakcinisanoj populaciji, kroz cijelu istoriju.
Istovremeno, u državama i mjestima u kojima je ogromna većina ljudi primila vakcinu, nema bolnica koje su odjednom prepune „žrtava vakcine”. Život se nastavlja normalno. Poznate nuspojave vakcina su veoma rijetke i čak i u najranjivijim populacijama su i dalje u prosjeku neuporedivo manje opasne nego infekcija virusom.
Šta ova situacija znači za budućnost?
"Nisam prorok, ali mogu da ponudim pretpostavku. U narednim mjesecima, vakcinisani ljudi će nastaviti da žive svoje živote, a kovid će nastaviti da udara u nevakcinisanoj populaciji (pogotovo kada stignu Delta i njeni potomci u punoj snazi). Neki od ljudi koji se boje vakcine će polako promeniti mišljenje. Drugi neće htjeti vakcinu ni po koju cijenu i takvi će prije ili kasnije dobiti virus. Većina će preležati, često bez većih problema, i reći će nakon toga „Eto, vidiš, nije mi ni trebalo da se bodem, nije to ništa.” Manji broj će imati težak oblik bolesti, posljedice, ili će umrijeti; oni (ili njihove porodice) onda će možda promijeniti mišljenje, ali prekasno", kaže doktor Babić.
Za većinu potpuno vakcinisanih ostaje prijetnja da će u toj nevakcinisanoj populaciji nastaviti da se šire i proizvode dalje mutacije, što će dalje obarati efektivnost vakcina. Prije ili kasnije, neki soj koji je dovoljno razvio načine da zaobiđe antitijela uspjeće da zaobiđe i vakcinu — ali sve veća količina podataka ukazuje da se možemo nadati da imunitet neće potpuno pasti na nulu u jednom koraku.
Novi sojevi će učiniti imunitet djelimičnim, što znači da će se vakcinisani razboljevati, ali će imati (u većini slučajeva) lakši tok bolesti, sa manje komplikacija i smrtnih slučajeva. Neodgovornost nevakcinisanih takođe znači da se povećava vjerovatnoća da će biti potrebna dodatna doza protiv varijanti; ali, dugoročna otpornost koju vidimo, da ponovimo, proizvodi očekivanje da će takve dodatne doze biti rijetke.
Najveći gubitnici u ovoj situaciji su stariji ljudi, imunokompromitovani, onkološki bolesnici, i oni koji iz nekog medicinskog razloga ne mogu da prime vakcinu. Umjesto da se društvo oko njih imunizuje i spriječi virus da dođe do njih, broj nevakcinisanih u našim krajevima efektivno garantuje da će se cirkulacija virusa nastaviti neometano. To znači da će infekcija prije ili kasnije doći i do ove osjetljive populacije — pa ko živ, ko mrtav.
Ukupno? Moglo je biti gore. Ali moglo je biti i bolje. Cijenu upornog neznanja i vjerovanja u teorije zavjere će, kao i obično, najvećim dijelom platiti oni najslabiji.
(Ovaj tekst je autorski, namijenjen informisanju šire javnosti o naučnim, dokumentovanim otkrićima u istraživanju vakcina protiv koronavirusa. Tekst nije sponzorisan niti potpomognut na bilo koji način od neke organizacije, individue ili korporacije)