"Najopasniji virusi su oni koje ne očekujemo. Prije mjesec i po dana, jedan virus u Peruu prešao je sa hrčaka na ljude i ubio nekoliko osoba, a prenosi se sa čovjeka na čovjeka. Ali su ga naučnici ograničili i uspjeli su, izgleda, da eliminišu taj soj"
Korona virus hara svijetom već više od godinu i do sada je zarazio već više od 103 miliona ljudi, a često se može čuti rečenica "svi ćemo se zaraziti" – svoje mišljenje o tome je u Beogradskoj hronici iznio molekularni biolog iz San Dijega Miloš Babić.
"Virus je sada endemski, širi se populacijom suviše da bi bio elimisan potpuno. Zadnjih par procenata koji uspiju da se provuku, kada svi ostali dobiju vakcinu ili preleže bolest, možda će uspjeti da bolest izbjegnu dugoročno, ali ogromnna većina, 95 odsto stanovništva će prije ili kasnije morati ili da se vakciniše ili da preleži bolest".
Ovaj naučnik smatra da uopšte nije pitanje da li se treba vakcinisati.
"Rizik je virus, to je važno razumjeti. Izbor nije da li ćemo se vakcinisati ili nećemo, izbor je da li ćemo uzeti vakcinu ili ćemo dobiti virus. Rizici vakcine postaju sve jasniji, s druge strane rizici virusa su sve jasniji".
Da bi pojasnio koliko je virus opasan, navodi primjer.
"Ja sam zdrav muškarac, 42 godine. Ako dobijem virus, na 500 ljudi poput mene, jedan će umrijeti, nekoliko desetina će imati značajne dugoročne posljedice, ostaće u bolnici nedjeljama, oporavljati se mjesecima. To su rizici koje ne bih nazvao malim".
Vakcinacija je počela u nekoliko zemalja širom svijeta, ali zbog probema sa isporukama cjepiva, ne napreduje baš najbolje. Uostalom, i ne žele svi da se vakcinišu. A koji su rizici ako se ne prijavi dovoljno građana?
"Dvije su klase tu u pitanju. Prvo što će trajati duže da postignemo kolektivni imunitet i prije nego što možemo da prestanemo sa svim ovim stvarima koje su nam svima dosadile, a drugo je to da što više ima mogućnosti zaraze i što se duže odugovlači sa time, to je veća šansa da virus razvije nove mutante, sojeve, koji mogu da ugroze čak i efikasnost vakcine i u tom slučaju bismo imali još dužu situaciju".
On ističe da je nemoguće reći do kada tačno treba da se završi vakcinacija da bismo uspjeli da iskorijenimo virus.
"Niko ne može da vam kaže koji je tačan period, teško je predvidjeti, ovo je novi virus, ali odgovor je što prije. Jer što duže to traje, što se više odugovlači, to je veći rizik da se pojave novi sojevi koji bi nas vratili nazad, da moramo da pravimo nove vakcine, maltene sve iz početka".
Babić kaže da je tempo vakcinacije dobar u Izraelu – "oni bi sa ovom pričom mogli da budu gotovi do kraja februara".
"Ali, mnogi kaskaju, tempo u Evropi i SAD nije dobar, užasan je u siromašnim državama svijeta, pogotovo u Africi i Južnoj Americi".
Neki svjetski naučnici tvrde da će virus postati kao grip, ima li u tome istine?
"Zavisi, ako uspješno odradimo ovu vakcinaciju, možda možemo da zadržimo ovaj korona virus gdje je broj sojeva relativno mali, tako da je ta evolucija virusa prilično ograničena. Korona virus za razliku od gripa ne može tako lako da proizvede nove sojeve. Znači, ako ga ograničimo, moći ćemo da uradimo vakcinaciju koja je jednom u životu ili rijetka, možda jednom u 10 godina. Ako ne uspijemo, ako se on raširi u nove sojeve, koji dalje mutiraju, onda on može da postane kao grip, da moramo sljedećih 20 godina svake druge godine da nešto uzimamo".
U posljednje vrijeme, često se čuje i riječ svjetskih stručnjaka koji smatraju da nas u budućnosti vakcine opasnih virusa, kao što je recimo NIPA.
"NIPA jeste opasan, on ne bi bio na vrhu moje liste, najopasniji virusi su oni koje ne očekujemo. Sad je bio, prije mjesec i po dana, jedan u Peruu koji je prešao sa hrčaka na ljude i ubio nekoliko osoba, prenosi se sa čovjeka na čovjeka, ali su ga ograničili i uspjeli su izgleda da eliminišu taj soj".
"Ljudi nisu svjesni koliko se ovo često događa, koliko je ovo prirodna stvar. Virolozi i ljekari uz velike napore zaustavljaju nove viruse širom svijeta, ali prije ili kasnije neki pobjegne. Kritično je da mi kao ljudi, pojedinci i kao nacije shvatimo da je to neprestano prijetnja, pogotovo u svijetu gdje jedan virus može da preleti oko svijeta za svega par dana avionima, i da proizvedemo međunarodnu saradnju i otvorenost koja omogućava da se buduće epidemije vrlo brzo prepoznaju, da se ograniče karantinima, da se ekonomski efekti umanje i da se stvori volja za tu brzu saradnju", zaključio je on.
(MONDO)
