• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Zaboravljena ćuprija na Vrbasu: Rađena rekonstrukcija mosta, ostaci i dalje na dnu banjalučke rijeke (FOTO)

Autor Dušan Volaš

Tvrđava Kastel kao jedan od najstarijih kulturno-istorijskih spomenika sa svojom okolinom važi za neiscpan izvor priča iz prošlosti. Jedna od takvih je vezana za most koji je tokom turske okupacije banjalučku tvrđavu povezao sa drugom obalom Vrbasa (današnje Obilićevo).

 Most kod Kastela rekonstrukcija Izvor: Printscreen/Knjiga "Stari kameni mostovi", Milan Gojković

Krajem 16. vijeka (prije 1587. godine) zaslugom i uticajem Ferhat-paše Sokolovića sagrađen je i takozvani tvrđavski mostpreko rijeke Vrbas. Bio je u upotrebi do austrougarske okupacije ovih krajeva, a do danas su sačuvani njegovi nosači čiji su ostaci vidljivi u ljetnom periodu, kada je nivo banjalučke rijeke niži u odnosu na ostala godišnja doba.

Iako u istorijsko-građevinskim krugovima postoje dileme - da li je tvrđavski most bio drven ili od kamena, odnosno sagrađen kombinacijom ova dva materijala, istorijske činjenice govore da je on zaista postojao.

Možda će vas zanimati

U Ferhat-pašinoj vakufnami (vrsta pravnog dokumenta) iz 1587. godine se pominje most na Vrbasu, ali se navodi da je trošan pa je zaključak da ga je sagradio početkom svoje vladavine. Istoričar Zoran Pejašinović tvrdi da se o najstarijem izgledutvrđavskog mosta zna na osnovu kartografske dokumentacije bečkog Ratnog arhiva, kao i opisa austrijskih špijuna.

"Zna se da je most oko 1614. obnovio Husein paša, sin Ferhad paše Sokolovića. Tu se govori o dva kamena stuba. Na austrougarskoj geodetskoj karti iz 1880. i dalje postoji tvrđavski most. Porušen je između 1880. i 1884. godine, a na tom prostoru je izgrađeno vojno kupalište (Militar Schwimmschule). Austrougarska gradi novi, dvreni most, uzvodno od Kastela", rekao nam je Pejašinović.

Prema njegovim riječima, zastavnik Božić (jedan od najboljih austrougarskih obavještajaca) 1785. piše da je tvrđavski most bio dugačak 65 i širok 6 koraka.

"Božić piše i o mostu 'na hendeku', na zapadnoj kapiji (prema Safikadinom grobu), što potvrđuje da su Osmanlije oko Kastela imali šanac u koji se upuštala voda iz Crkvene (ona se skretala ka toj kapiji) i Vrbasa", ističe Pejašinović.

 Most kod Kastela rekonstrukcija Izvor: Printscreen

Ljiljana Ševo, istoričar umjetnosti, pozivajući se na Ferhat-pašinu vakufnamu, u svojim stručnim dokumentima o Kastelu navodi da osmasnki vojskovođa novi građevinski zamah tvrđavi daje u osmoj i devetoj deceniji 16. vijeka. Prema ovim navodina, Ferhat-paša u okviru zadužbinske djelatnosti između ostalog gradi i dva mosta - preko Vrbasa i Crkvene, mlin sa tri vitla, dvor za namjesnike, 200 dućana, dva kaldrmska puta - "od stare Banjaluke do čaršije" i "od mektaba do tophane".

Ševo ističe da je most preko Vrbasa bio drven i da su mu naknadno sagrađeni kameni oslonci.

"Tako je most vjerovatno prolazio od tvrđave s jedne strane, kao nastavak pješačkog hoda od džamije kroz čaršiju, dalje kroz malu Kapi kulu i veliku Kapu kulu, te Sukapiju, da bi na drugoj strani uspostavio vezu sa novosagrađenim vojnim poligonom", navodi ova autorka.

 Most kod Kastela rekonstrukcija Izvor: Printscreen

Prilikom prikupljanja informacija o ovoj temi obratili smo se Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske, gdje smo saznali da u novije vrijeme nije bilo niti su eventualno planirane aktivnosti vezane za tvrđavski most.

Zanimljivo je istaći da je Zavod za zaštitu spomenika kulture 1981. godine pokrenuo postupak rekonstrukcije ovog mosta, kada su u koritu Vrbasa pronađeni ostaci dva stuba. Urađeno je više rješenja izgleda mosta, od kojih je jedno prihvaćeno 1982. godine. Dalja istraživanja i radovi na obnovi su obustavljeni zbog zemljotresa, a nikada kasnije nisu nastavljeni.

Možda će vas zanimati

Milan Gojković, građevinski ineženjer iz Beograda, svojevremeno je do tančinaopisao prethodno navedeni postupak za obnovu, odnosno rekonstrukciju istorijskog mosta. On je pojasnio da se od polaznih podataka za izradu studije, između ostalog, znalo da je to bila drvena konstrukcija neuobičajenih konstrukcijskih karakteristika, te da je imala više otvora.

Tokom turske okupacije most kod Kastela je stradao u dva navrata - 1730. i 1737. godine - prvi put u velikim poplavama, kada je Vrbas toliko nabujao da je odnio sve mostove u Banjaluci (ukupno četiri), a drugi prilikom prodora Austrijanaca u ove krajeve. Istorijski izvori govore da su tvrđavski most oba puta obnovili Ferhat-pašini neimari.

 Prilikom početnih razmatnja o mogućoj dispoziciji mosta, donijeta je odluka da se podvodno istraži dno rijeke u profilu mosta kako bi se dobili sigurni podaci o broju - položaju riječnih stubova. Tom prilikom, Gojković navodi, nađeni su tragovi dva riječna stuba (na međusobnom rastojanju od 14,5 metara) odnosno provedena istraživanja dna rijeke su ukazala sa su u profilu mosta postojala tri ili četiri riječna stuba, što su bili dragocjeni podaci za dalja istraživanja.

Fond polaznih podataka raspolagao je i sa dva stara crteža - gravire mosta. Prema jednoj, koja predstavlja izgled mosta sa nizvodne strane, nedvosmisleno rezultira da su riječni stubovi - tri - bili od kamena, a gornji stroj, superstruktura mosta, bila je specifična drvena konstrukcijasa krivolinijskim intradosom (donja kontura u mostogradnji).

U tekstu se navodi da i druga gravira ilustruje most sa tri riječna stuba, odnosno četiri otvora, te sa ne baš jasno izraženom vrstom konstrukcije svodova. Oba grafička prikaza sigurno ukazuju na oblik nivelete, sa blagim usponima prema sredini mosta i karakteristike ograde - drvena ograda sa vertikalnim stubićima i dijagonanim ispunom.

"Da li je Ferhad paša Sokolović sagradio drveni ili kameni most posebno je pitanje. Sigurna je činjenica da je za njegovo vrijeme napravljen most sa četiri otvora. No, odluka - da li graditi drveni ili kameni most ne zavisi samo od istorijskih činjenica, iako su one primarne, već se moraju uzeti u razmatranje i drugi i te kako značajni i relevantni faktori na građenje jednog ovakvog objekta", naveo je između ostalog Gojković.

Kao rješenjeza rekonstrukciju izabrano je ono koje je predviđalo da tvrđavski most bude od kamena. Gojković je precizirao da je u datim uslovima i okolnostima to optimalno, a samim tim i korektno rješenje rekonstrukcije.

"Vjeruje se da ovakvo rješenje traži minimum vremena na adaptaciju čula posmatrača, na novo stvoreni sadržaj Kastela, i da će naći svoje puno mjesto u životu grada i tvrđave, posebno", podvukao je građevinski ineženjer iz Beograda.

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 0

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE