Navršavaju se 53 godine od razornog zemljotresa koji je 27. oktobra 1969. godine u ranim jutarnjim časovima pogodio i devastirao Banjaluku.
Zemljotres koji se desio u Banjaluci tog dana u 09.11 časova, sa magnitudom M=6.6 jedinica Rihterove skale, bio je potvrda da se razorni zemljotresi događaju i u oblastima u kojima se ranije nisu dešavali.
Epicentar zemljotresa je bio na udaljenosti 10 km sjeverozapadno od grada, a intenzitet zemljotresa je procijenjen na IX stepeni MSK-64 (Medvedev-Sponhauer-Karnik) skale. Razornom efektu zemljotresa doprinijelo je kumulativno dejstvo sa dva neuobičajeno jaka prethodna udara koji su se desili 26.10.1969. godine u 15 sati 36 minuta sa M=5.6 jedinica Rihterove skale i 27.10.1969. godine u 2 sata 55 minuta zemljotres sa M= 4.8 jedinica Rihterove skale.
Najveća razaranja su pretrpjele tadašnje opštine Banjaluka, Čelinac i Laktaši, ali je zemljotres izazvao oštećenja objekata u svim opštinama tadašnje Bosanske Krajine. Najteže posljedice po stanovništvo zemljotres je imao na banjalučkom području, gdje je povrijeđeno 1.117 osoba, a 15 izgubilo život. Veća ljudska stradanja izbjegnuta su zahvaljujući srećnoj okolnosti da je 26.10.1969. godine bila nedjelja, odnosno neradni dan, čime je izbjegnut masovni boravak radnika na radnim mjestima, kao i učenika i studenata u školskim objektima.
Kako je zemljotres izazvao oštećenja objekata, Štab narodne odbrane je sutrašnji dan 27.10.1969. godine proglasio za neradni radi popisa šteta, tako da ni toga dana, kada se desio glavni udar, nije bilo masovnog boravka učenika u školskim objektima.
Na teritoriji opštine Banjaluka, koja je bila obrazovni i kulturni centar Bosanske Krajine, školski objekti pretrpjeli su najteže posljedice. Veća ili manja oštećenja nastala su na 131 školskoj zgradi. Značajnija oštećenja zabilježena su na 23 objekta osnovnih škola, 9 objekata srednjih škola i 3 objekta visokih i viših škola te jedan studentski i jedan đački dom. Obim razaranja govori i podatak da je od 346 učionica u osnovnim i srednjim školama nakon zemljotresa rad bilo moguće nastaviti u samo osam.
Razaranja usljed zemljotresa 1969. godine i posljedice po školski fond u Banjaluci su bila takva da je Odluka Štaba za školstvo „da je 2/3 školskih objekata trajno neupotrebljivo“ pa su banjalučki učenici su školsku 1969/70. zajedno sa svojim profesorima pohađali i završili širom bivše Jugoslavije.
U nastavaku donosimo i mjere zaštite od zemljotresa, koje je pripremio Odsjek za poslove civiline zaštite i profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice za potrebe korištenja informacije u školama prilikom obrade teme o zemljotresu.
Zaštita od zemljotresa
Najbolja zaštita od zemljotresa jeste poštovanje propisa bilo da su u pitanju inženjerske mjere koje se odnose na građenje novih ili održavanje starih objekta u seizmički aktivnim područjima ili mjere koje se odnose na sprovođenje preventivnih aktivnosti. To znači su propisi u seizmički aktivnim područjima takvi da se grade objekti koji se u slučaju dešavanja zemljotresa neće srušiti, ali će doći do oštećenja određenog stepena. Naš zadatak jeste da se od posljedica zemljotresa zaštitimo.
S obzirom na to da je zemljotres prirodna pojava na čije dešavanje ne možemo uticati niti postoji mogućnost predviđanja, jedina mjera smanjenja seizmičkog rizika jeste povećanje otpornosti cijelog društva, a posebno najranjivijih kategorija u koju spadaju djeca i omladina. Povećanje otpornosti u školama postiže se provođenjem preventivnih mjera prije dešavanja zemljotresa, pripremanjem i sprovođenjem mjera zaštite tokom zemljotresa i adekvatnim postupanjem nakon zemljotresa.
Prije zemljotresa
Preventivne aktivnosti prije zemljotresa odnose se na planiranje i uvježbavanje postupaka u slučaju zemljotresa. Uvježbavanje postupaka uz dodatnu edukaciju spriječiće paniku koja je opasnija od samog zemljotresa. Najvažnije je razumjeti da je zemljotres prirodna pojava koja ima razornu moć, ali i kratko vrijeme trajanja (10-15 sekundi). Za to vrijeme nije moguće napustiti objekat pogotovo ukoliko se osoba ne nalazi u prizemlju.
Još jedna važna preventivna mjera u područjima u kojima postoji realna opasnost od zemljotresa jeste unutrašnje uređenje prostorija u kojima boravimo. U slučaju škola to su učionice i druge prostorije, koje koriste djeca i nastavnici, ali se to odnosi i na unutrašnje uređenje stambenih prostorija u kojima se boravi u vanškolsko vrijeme. Osnovne smjernice za unutrašnje uređenje prostorija u seizmički aktivnim područjima su sljedeće: obezbijediti da nema visećih predmeta iznad mjesta boravka osobe, da se na zidovima ne nalaze teški a neučvršćeni dijelovi namještaja (npr. police), da se na policama, vitrinama i sl. ne nalaze teški ukrasni ili drugi predmeti (naročito od stakla, keramike i sl.). Ovakvi teški predmeti će već pri manjoj trešnji tla pasti i razbiti se a njihove krhotine mogu izazvati povrede.
Najvažniji segment preventivnih aktivnosti kada su u pitanju škole, zbog istovremenog boravka velikog broja učenika u objektu, jeste planiranje i uvježbavanje postupaka za vrijeme trajanja trešnje uzrokovane dešavanjem zemljotresa i postupanja nakon zemljotresa odnosno evakuacije.
Tokom zemljotresa
U trenutku dešavanja zemljotresa racionalno postupanje podrazumijeva zauzimanje zaštitnog položaja koji ima za cilj da se zaštitimo maltera ili drugih predmeta koji mogu da izazovu povrede. Zaštitni položaj se zauzima tako da se čučne ili klekne na pod (ispod ili pored klupe), glava savije ka podu da se zaštiti lice, a rukama pokrije glava.
Sljedeća aktivnost nakon prestanka podrhtavanja tla jeste organizovano napuštanje objekta unaprijed utvrđenim putevima evakuacije na unaprijed utvrđena zborna mjesta, a na osnovu školskog plana evakuacije.
Nakon zemljotresa
Nakon zemljotresa je takođe važno racionalno postupanje odnosno sprečavanje paničnog ponašanja pogotovo ako se zna da je uobičajena pojava nakon jačeg zemljotresa naknadna seizmička aktivnost koja se ogleda u dešavanju većeg broja slabijih zemljotresa (može se desiti da se u prvim satima nakon zemljotresa svakih 15 minuta osjetimo trešnju tla). Ne kretati se u blizini objekata zbog mogućnosti padanja crepova i dijelova fasade ili maltera koji takođe mogu izazvati povrede. Isto se odnosi na kretanje ispod dalekovoda.
Nakon zemljotresa obavezno postupati u skladu sa uputstvima nadležnih institucija.
(Grad Banjaluka)