Da li znate zašto se kaže "Badnjak"?
Badnji dan je ime dobio po Badnjaku, hrastovom drvetu, koje se na današnji dan siječe i pali. Mnogi običaji vezani za ovaj dan su paganski, ali je crkva pokušala da im prida hrišćanska obilježja. Običaji za Badnji dan su se vijekovima prenosili. A da li znate porijeklo reči "Badnjak"?
"Badnjak je nastao od riječi "bdenje" (uoči praznika Hristovog rođenja) i to vjerovatno na području jadranskog zaleđa gdje je ova riječ posvedočjena i odakle se dalje širila", piše Instagram stranica Poreklo riječi. "Običaj unošenja badnjaka prvi put je zabilježen 1272. godine u Dubrovniku. Po nekim tumačenjima, ima prethrišćansko porijeklo".
"Badnje veče je kod Slovena bio mrtvački praznik, koji je nekada važio za kult mrtvih. Slama je za duše predaka i bogove imala privlačnu snagu, zato se danas ona unosi zajedno sa badnjakom u kuću. Hrast je bio simbol boga groma, Peruna, a stari Sloveni su ga poštovali i zbog njegove dugovječnosti i čvrstine.
Pošto se siječe okrenut prema istoku, vjeruje se da ima veze sa kultom sunca. Badnjak se pali jer je vatra kod starih Slovena simbolisala ponovno rođenje. Oni su vjerovali da badnjak, kao božansko biće, mora umrijeti da bi se ponovo rodio", piše Instagram stranica Poreklo riječi.