• Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Kako se pravilno siječe badnjak: Ujutru se donosi pred kuću, a evo kad se unosi

Kako se pravilno siječe badnjak?

 Kako se pravilno siječe badnjak Izvor: Mondo/Stefan Stojanović

Narodna vjerovanja nalažu se da se sutra na Badnji dan, siječe badnjak. Običaj je da se po badnjak ide rano, prije izlaska sunca.

Badnjak je mlado hrastovo ili cerovo drvo, koje se na Badnji dan ujutro rano siječe i donosi pred kuću, da bi ga domaćin u svoj dom unio tek uveče, zajedno sa slamom i pečenicom.

Ovo drvo simboliše drvo koje su pastiri donijeli i koje je pravedni Josif založio u hladnoj pećini, kada se Hristos rodio. Međutim, kako praznici predstavljaju narušavanje prirodnog toka vremena, badnjak istovremeno nagovještava i drvo krsta Hristovog. Običaj je da se po badnjak ide rano, prije izlaska sunca, kada domaćin sa sinovima ili unucima odlazi u šumu.

Bira se obično mlado, pravo i zdravo stablo cerovog ili hrastovog drveta, koje treba da bude toliko da ga domaćin na ramenu može donijeti kući. U sječu badnjaka ide se u tišini, a domaćin odlazi izvan vidokruga komšija, prolaznika i poznanika, koji bi mogli da donesu lošu sreću.

Kada se odabere odgovarajuće drvo, treba se okrenuti ka istoku, prekrstiti se tri puta, pomenuvši Boga, svoju slavu i sutrašnji praznik. Drvo se takođe siječe na poseban način. Kako nalaže narodno vjerovanje, potrebno je zasjeći ga sjekirom ukoso i to sa istočne strane. Badnjak se siječe sa tri snažna udarca, a ono što sjekira ne poseče, dovršava se lomljenjem i uvrtanjem, odnosno sukanjem, kako se to u pojedinim dijelovima Srbije naziva.

Poželjno je da svaki badnjak ima jedan takav dio, koji se često naziva bradom. Prilikom sječe se vodi računa da badnjak padne direktno na zemlju, jer je loš znak da se zaustavi na nekome drvetu. U nekim dijelovima zemlje, običaj je da se ostavi nešto, na mjestu na kojem je nekad stajalo stablo.

Tako se, u Šumadiji, na panj ostavlja polovina pogače, dok se druga polovina pojede pri povratku kući, dok se u nekim dijelovima istočne Srbije i Kosova, oko badnjaka obavija muška košulja. Nakon sječe badnjaka, prekida se tišina i odlazi se kući uz prazničnu pjesmu. U božićnim pjesmama se Božić pojavljuje kao junak na konju koji radosno stiže i glavni je gost na bogatoj porodičnoj večeri.

Vatra koja se pojavljuje spaljivanjem badnjaka bi trebalo da nam pomogne i donese plodnost, a običaj je da se vatra ne raspiruje duvanjem. U pojedinim mjestima, dio pepela koji je nastao od badnjaka se čuva da bi ga pomiješanog sa vodom pili protiv glavobolje.

(Informer/MONDO)

Možda će vas zanimati

Još iz INFO

Komentari 2

Komentar je uspješno poslat.

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

Boki

@Jaaa. Ti se naso pametan da pljujes po nasim obicajima i tradiciji sram te bilo. Svako normalan zna da se ovaj obicaj ne moze tako ispostovati u stanu, ali to ne znaci da ljudi ne treba da znaju svoje obicaje i tradiciju. Svim Srbima ovog svijeta zelim sretan Badnji dan!

Jaaa

Ako 2 miliona Srba slavi Božić sa grančicama kupljenim na pijaci i trotoaru,ili na konjskim kolima voze badnjake prečnika 30 cm, posječenih sa 37,a ne 3 udarca, čemu stalno priča šta je ispravno? Slavimo kako možemo, u zdravlju i veselju, Hristos se rodi!

MONDO REPORTAŽE