Davljenje u vodi može se desiti iznenada, bez mnogo buke i bez upozorenja. Bilo da se radi o rijeci, jezeru, bazenu ili moru, svaka sekunda je dragocjena, a pravovremena i ispravna reakcija može spasiti život.
Međutim, u takvim trenucima nije dovoljno samo znati kako pomoći – jednako je važno znati šta nikako ne treba raditi.
Prvo i najvažnije – pozvati pomoć. Hitna služba (124) mora biti obaviještena odmah, dok se istovremeno pristupa pokušaju spašavanja. Ako je spasilac u blizini, obavještavanje njega ima prioritet.
Ako osoba koja svjedoči davljenju nije obučena za spasavanje u vodi, ne bi trebalo da skače za davljenikom, jer panika i nestručan pristup često dovode do toga da se i spasilac nađe u životnoj opasnosti. Davljenik, preplašen i dezorijentisan, može zgrabiti onoga ko mu prilazi i povući ga pod vodu.
U tim situacijama preporučuje se da se pruži neko pomagalo – štap, konopac, duga grana ili čak peškir, kako bi osoba u vodi mogla da se uhvati i izvuče bez direktnog fizičkog kontakta.
Ukoliko je ulazak u vodu neizbježan, pristup se mora vršiti s leđa, kako bi se izbjeglo da davljenik uhvati spasioca za ruke, vrat ili ramena.
Jedna od najčešćih grešaka je pokušaj da se "istisne voda" iz pluća, što je zastarjela i neefikasna praksa. Umjesto toga, po vađenju iz vode, najprije se mora provjeriti da li osoba diše. Ako ne diše, odmah započeti reanimaciju – vještačko disanje i masažu srca.
Ukoliko je osoba pri svijesti i diše, treba je okrenuti na bok i pokriti da se ne pothladi, a zatim sačekati dolazak hitne pomoći. Nikako je ne ostavljati samu, jer posljedice davljenja, poput tzv. "suvog davljenja", mogu da se pojave i satima kasnije.
Ukratko – u slučaju davljenja treba ostati smiren, brzo reagovati, pozvati pomoć i pružiti adekvatnu prvu pomoć, uz izbjegavanje rizičnih poteza koji mogu ugroziti i žrtvu i spasioca.
(MONDO)
