Od 1996. godine u BiH od mina su stradale 1.732 osobe, od kojih 603 smrtno, saopšteno je iz Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAK).
Lokacije kontaminirane minama i neeksplodiranim ubojitim sredstvima (NUS) direktno utiču na bezbjednost oko 540.000 građana ili oko 15 odsto ukupnog stanovništva BiH. Od početka protivminskog djelovanja u BiH 1996.godine, kada je sumnjiva površina iznosila 4.500 kilometara kvadratnih, kombinovanim metodama protivminskih akcija (netehničke i tehničke metode) do sada je oslobođena površina od oko 1.200 kilometara kvadratnih, 169 kilometara kvadratnih je očišćeno, a pronađeno je 59.789 protivpješadijskih mina, 8.252 protivtenkovske mine i 54.270 NUS-ova. U periodu 2009-2013. godina, za protivminsko djelovanje u BiH godišnje je prosječno izdvojeno 45 miliona KM, od čega iz donatorskih sredstava 25 miliona KM, a iz svih domaćih izvora 20 miliona KM, što je tek oko 50 odsto od plana, što je i osnovni razlog sporosti procesa.
Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1.176,5 kilometara kvadratnih ili 2,3 odsto ukupne površine BiH.
Definisano je još 9.185 minski sumnjivih mikrolokacija na kojima se, prema procjenama, nalazi oko 120.000 mina i NUS.
Najzagađenija područja su Srednjobosanski kanton, Unsko-sanski, Zeničko-dobojski i Hercegovačko-neretvanski kanton, te područja Maglaja, Kladuše, Posavine, tuzlanske i dobojske regije, Broda, Šamca i Lopara.
Opšta procjena minske situacije u BiH, urađena 2012. godine, identifikovala je 1.417 zajednica ugroženih minama i NUS-om.
Nova opšta procjena minske situacije u BiH biće izvršena do kraja godine u okviru 2. revizije Strategije protivminskog djelovanja, koja treba da ukaže na novo činjenično stanje i pokazatelje za buduće aktivnosti u ovoj oblasti.
U BHMAK-u trenutno se nalazi 4.500 projekata za operacije protivminskog djelovanja koje čekaju na realizaciju.
BiH se kao zemlja potpisnica Konvencije o zabrani protivpješadijskih mina (Otavska konvencija), na 3. Revizijskoj konferenciji održanoj prošle godine u Maputu, obavezala da će povećati budžetska izdvajanja s ciljem ispunjenja preostalih obaveza u provođenju protivminskog djelovanja, jer je preduslov za ispunjenje ciljeva zacrtanih Strategijom protivminskog djelovanja da lokalne vlasti preuzmu veću ili potpunu odgovornost za ovu oblast.
BHMAK još jednom skreće pažnju na dugoročni problem minske zagađenosti u BiH i ukazuje na potrebe intenziviranja pronalaženja dodatnih sredstava za njegovo rješavanje.
Iz BHMAK-a podsjećaju da je statistika pokazala da se najviše nesreća dešava početkom proljeća, zbog čega još jednom upozoravaju stanovništvo koje živi ili se kreće u blizini minski sumnjivih područja da poštuje postavljene oznake, jer njihovo nepoštivanje, uništavanje ili otuđivanje za nekoga može biti kobno.
Apeluje se da se pri svakoj namjeri kretanja po granicama minsko sumnjivih prostora građani informišu u policiji, kod opštinskih koordinatora za deminiranje ili planinarskih udruženja, kao i u kancelarijama BHMAK-a i tako ne dovode u opasnost svoj i život drugih lica.
Podsjeća se da u slučaju pronalaženja mine ili NUS-a odmah treba obavijestiti policiju, civilnu zaštitu ili BHMAK.