Predstavnici sindikata, privede i poslovne zajednice u Srpskoj održali su danas govore na početku posebne sjednice Narodne skupštine RS na kojoj se po hitnom postupku raspravlja o budžetu i programu ekonomskih reformi do 2022. godine.
Generalni skeretar Saveza sindikata RS Goran Stanković je kazao da su kroz program ekonomskih reformi dogovorene tri strategije - zakonodavne, strateške i socijalni dijalog.
Između ostalog, istakao je važnost povećanje najniže plate u RS na čemu stalno insisitraju. Savez sindikata RS traži da se od 1. januara najniža plata u RS poveća na 550 KM, a od plovine naredne godine na 600 KM.
"Ovako kako je sada definisana, dešava se da se u najnižu platu uračuna i prekovremeni ili rad noću, a negdje i topli obrok i prevoz. Ona se treba isplaćivati samo za redovno radno vrijeme i to za NK rad, a ne da ih kao sada primaju i KV radnici, srednja, pa čak negdje i visoka stručna sprema. Kada je radnik zadovoljan platom, neće se odlučiti da odlazi, da ne bude da nam se desi kao u Grčkoj da daju i po 3.000 evra, ali radnici neće da se vrate. Jednom kada radnik ode, teško da će se vratiti," rekao je Stanković.
Ukazao je i na važnost uređenja sistema plata.
"Ovo sada nije najbolje rješenje i treba da precizno utvrdimo elemente za utvrđivanje plata kako bi se smanjile zloupotrebe. Plate u privredi rastu mininalno, znatno manje nego što treba da bude. Dati su brojni benefiti poslodavcima, ali nažalost to nije pratio rast plata, pa ona prosječno u privredi iznosi 620 do 650 KM," dodao je Stanković.
Predsjednik Konfederacije sindikata RS Željko Tepavčević poručio je danas tokom obraćanja na posebnoj sjednici Narodne skupštine RS, da neke od reformi koje se najavljuju u RS nije dovoljno samo teoretski obrazložiti.
Kao primjer je naveo najavljenu reformu zdravstenog sektora, objašnjenu u programu ekonomskih reformi do 2022. godine, te upozorio kako RS ostaje bez kvalitetnog medicinskog kadra.
"Ne možemo samo reći - reforma zdravstvenog sistema i teoretski je razlagati, a svaki dan nam odlaze ljekari i medicinski radnici i to ne samo u zemlje Evropske unije, nego i u Federaciju BiH. To je porazno. Dođosmo u situciju da nam nema ko pružiti kvalitetnu medicinsku zaštitu, a kvalitetne kadrove zamjenjujemo prekvalifikantima," kazao je Tepavčević.
Govoreći o restrukturiranju Elektroprivrede RS, naveo je da je u prvoj fazi kao višak označeno 15 odsto ili oko 560 radnika, a već u sljedećoj oko 460 radnika.
"To su živi ljudi, građani ove države, hranitelji porodice... Šta ćemo sa njima. Konsultantska kuća iz Londona kaže da ti ljudi moraju da idu, a mi kažemo da nisu koferi da ih bez ičega izbacimo na ulicu," rekao je.
Tepavčević je podsjetio da su sa menadžmentom ERS dogovorene stimulativne otpremnine za radnike, ali je izrazio nezadovoljstvo jer se Vlada RS nije aktivnije uključila oko toga.
"Elektroprivreda RS je državna i očekivali smo i da se Vlada RS uključi. Ali Vlada je rekla ’ne možemo vam pomoći’. Ne mogu da sakrijem razočarenje, jer zamislite da na 30.000 KM stimulativne otpremnine, radnik dobije 18.000, a 12.000 KM mu uzme država," kazao je Tepavčević.
Predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić upozorio je na negativne trendove u privredi u RS u ovoj godini, odnosno pad industrijske proizvodnje i pad izvoza, te istakao da to zahtijeva konkretna rješenja.
Podvukao je važnost poreskih i neporeskih rasterećenja, na kojima poslovna zajednica već duže vrijeme insistira.
Predsjednik Unije udruženja poslodavaca RS Saša Trivić je pozdravio što je među prioritetima u programu ekonomskiih reformi stavljen problem javnog sektora, restrukturiranje Elektroprivrede RS i drugih javnih preduzeća, kao i reforma obrazovanja i zdravstva.
"Ako ova Vlada RS u naredne tri godine sprovede zacrtano iz programa ekonomskih reformi, stvoriće privredni ambijent odgovarajaući za nas domaće, ali i strane investitore," kazao je Trivić.
