Srpska pravoslavna crkva danas slavi Vaznesenje Gospodnje, u narodu praznik poznatiji kao Spasovdan. Banjaluka obilježava krsnu slavu grada.
Ovaj praznik pada 40 dana poslije dana vaskrsenja Hristovog, a evo šta na njega valja a šta ne valja raditi.
Na ovaj važan datum u godišnjem kalendaru pravoslavnog vjernika, ili samo poštovaoca tradicije, obavezno se klalo jagnje, kao žrtva svecu, tj, u ovom slučaju samom Hristu.
Redovno se spremala cicvara. U prošlosti su čobani pripremali krstiće od ljeskovih grana, pa ih izjutra stavljali na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadali su ih i na njive s usjevima.
Za Spasovdan se može piti mlijeko, koje se nije kušalo od Nove godine do danas.
Prema običajima, na današnji dan se muškarci ne briju, žene se ne umivaju, a djeca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine.
Vjernici su odlazili u crkvu na verski obred posvećen ovom prazniku. Poslije izlaska iz crkve, domaćini su svoje goste vodili kući, gdje ih je čekao bogato pripremljen ručak.
Oni koji nisu išli u goste, okupljali su se na prostoru ispred crkve i tu nastavili slavlje.
Ispred crkve su se pekli jaganjci, točilo piće, prodavao sladoled, kolači i bombone.
ŠTA KAŽE CRKVENO UČENJE
Spasovdan uvijek pada u četvrtak šeste nedjelje poslije Uskrsa i jedan je od deset praznika posvećenih Hristu.
Pošto se Gospod kroz četrdeset dana iza svoga vaskrsenja javljao učenicima govoreći im o Carstvu Božijem i pošto im je zapovijedio da se ne odaljuju od Jerusalima nego da čekaju obećanje Svetog Duha, Gospod je izveo svoje učenike do Vitanije, podigao svoje ruke, blagoslovio ih i uznio se na nebo. Toga dana Hristos im je rekao:
"Idite po svem svijetu i propovjedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen".
VAŽAN DAN, POSEBNO BANJALUČANIMA
Spasovdan je u srpskom narodu oduvijek imao veliki značaj, pa je najstariji istorijsko-pravni dokument srpske srednjovjekovne države - Dušanov zakonik, obnarodovan baš na današnji dan 1349. godine.
Spasovdan se slavi i kao krsna porodična slava, ali i kao mjesna slava. Tako je Spasovdan slava Banjaluke, Nevesinja, Istočnog Novog Sarajeva, manastira Visoki Dečani, Beograda.
Kao što se u Jerusalimu četrdeset dana poslije Vaskrsa išlo u Vitlejem u litiji, tako se i u Srpskoj pravoslavnoj crkvi organizuje Spasovdanska litija.
U Banjaluci je danas, povodom praznika Vaznesenja Gospodnjeg - Spasovdana, upriličena spasovdanska litija sa trokratnim ophodom oko Sabornog hrama Hrista Spasitelja u kojoj je učestvovalo više stotina građana.
U litiji je učestvovalo sveštenstvo Srpske pravoslavne crkve, parohije banjalučke, predvođeno Njegovim preosveštenstvom episkopom banjalučkim Jefremom, gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić, predsjednik Skupštine Grada Zoran Talić, članovi kulturno-umjetničkih društava i sportskih organizacija.
Povodom Spasovdana, slave grada i slave Sabornog hrama Hrista Spasitelja, prethodno je služena Sveta arhijerejska liturgija, nakon čega je obavljen slavski obred.
Liturgiji su prisustvovali i gradonačelnik Banjaluke Igor Radojičić i predsjednik Skupštine grada Zoran Talić.
Zbog aktuelne epidemiološke situacije, ove godine izostaće kulturno-umjetnički program.
