Sjednica Savjeta bezbjednosti UN (SB UN) na kojoj će biti razmatrana ostavka Valentina Incka trebalo bi da bude održana sutra.
Sjednici su prethodili pokušaji pojedinih zemalja, prije svega Estonije koja predsjedava ovim tijelom, da tu temu zaobiđu i time prećutno daju legitimitet izboru novog visokog predstavnika u BiH.
Kako “Glas Srpske” saznaje iz dobro obaviještenih diplomatskih krugova, Incko je 3. juna poslao pismo generalnom sekretaru UN-a Antoniju Guterešu, a u koje je list imao uvid, gdje ga obavještava o svojoj ostavci i upoznaje ga da je Savjet za implementaciju mira (PIK) za njegovog nasljednika izabrao Kristijana Šmita.
Ambasador Estonije u UN-u, pokušao je da prećutno ovu tačku izostavi sa dnevnog reda i da ostavka Incka prođe bez znanja članica SB UN.
Ipak, za ovo pismo saznali su predstavnici Rusije i zatražili su da tačka bude uvrštena na dnevni red i o njoj bi se trebalo raspravljati već sutra.
Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov u više navrata ponovio je zvanični stav svoje države, a to je da oni smatraju da ne postoji potreba za daljim ostankom OHR-a u BiH, a s tim u vezi, ni imenovanja novih visokih predstavnika nemaju legitimitet. Na ovaj način, prema ocjeni izvora, dio zemalja koje učestvuju u radu PIK-a, željeli su da zaobiđu Rusiju, ali i zvanične stavove Republike Srpske.
U Njujorku se trenutno nalazi i ministarka inostranih poslova Bisera Turković koja, prema saznanjima “Glasa Srpske”, pokušava da izlobira da se obrati ambasadorima i “upozna ih sa činjenicom da BiH podržava novog visokog predstavnika, a samim tim i procedure po kojima je izabran”, što nije zvanični stav BiH i u suprotnosti je sa stavom Predsjedništva BiH, u kojem nema konsenzusa u vezi sa ovim pitanjem.
Iz kabineta srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika za ''Glas Srpske'' su kazali da Turkovićeva nema ovlašćenje da zastupa bilo koji stav koji nema saglasnost Predsjedništva BiH.
"Stav srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika o ovom pitanju je vrlo jasan, a on je u skladu sa zaključcima Narodne skupštine RS. To podrazumijeva da imenovanje visokog predstavnika mora biti u skladu sa Dejtonskim mirovnim sporazumom, što znači da pravo imenovanja imaju isključivo države potpisnice Dejtonskog sporazuma, dok SB UN potvrđuje imenovanje," rekli su iz Dodikovog kabineta.
Pokušaji ministarke inostranih poslova Bisere Turković da se obrati ambasadorima Savjeta bezbjednosti UN nastavak su samovoljnog djelovanja diplomata iz BiH u najvišem međunarodnom tijelu.
Naime, u saradnji sa ambasadorom BiH u UN-u Svenom Alkalajem, ona je nedavno pokušala da kod generalnog sekretara UN-a izlobira da u sjedištu te institucije bude održana izložba o “genocidu u Srebrenici”, a za šta nije imala saglasnost Predsjedništva BiH, preniop je ''Glas Srpske.''