Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova ponovo je negirala ulogu visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg Republika Srpska ne priznaje, i istakla da on nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika.
"Njemački državljanin Krstijan Šmit ne može se smatrati visokim predstavnikom za Bosnu i Hercegovinu, budući da Savjet bezbjednosti UN nije usvojilo rezoluciju kojom se on imenuje na ovu funkciju - takav rusko-kineski nacrt rezolucije je blokiran", rekla je Zaharova u intervjuu za Tass, koji je Ambasada Rusije u Sarajevu prenijela na svom zvaničnom Facebook profilu.
Zaharova ističe da "o imenovanju Šmita" koju su 27. maja dali akreditovani ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za implementaciju Mirovnog (Dejtonskog) sporazuma za Bosnu i Hercegovinu (UO PIC) u Sarajevu nije dovoljno".
"U nedostatku izražene međunarodne podrške i, što je od posebnog značaja, konsenzusa unutar same Bosne i Hercegovine, Šmit nema legitimitet neophodan za obavljanje funkcije visokog predstavnika. Rusija je bila primorana da suspenduje učešće na sastancima Upravnog odbora Savjeta za implementaciju mira koji se održavaju u Sarajevu pod predsedavanjem samoimenovanog visokog predstavnika", kazala je Zaharova.
Istakla je da "nelegitimni visoki predstavnik nema nikakva vanredna izvršna ovlaštenja u smislu Aneksa 10 Mirovnog sporazuma i odgovarajućih odluka konferencija o implementaciji Mirovnog sporazuma".
"Prijetnje Kristijana Šmita da će iste upotrijebiti protiv nepoželjnih za njega predstavnika naroda BiH nisu ništa drugo do želja za zavaravanjem. Svaki pokušaj upotrebe represivnog instrumentarija treba smatrati provokacijom", navela je.
"Očigledna je apsurdnost situacije u kojoj se stranac, koga ne biraju građani BiH, po svom nahođenju miješa u unutrašnje stvari zemlje, ne snosi nikakvu odgovornost za svoje postupke i zamjenjuje zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast", rekla je Zaharova za Tass.
Zaharova je rekla da u "ovim uslovima, srpski narod, kao jedan od tri ravnopravna državotvorna naroda Bosne i Hercegovine, s pravom odbija da prizna Šmita".
"Visoki predstavnik nije odgovoran čak ni sudovima - ni domaćim ni međunarodnim. U evropskoj demokratskoj zemlji, kakva i jeste BiH, ne bi trebalo da bude mjesta za takvu strukturu, čije su aktivnosti suprotne principima vladavine prava", navela je portparolka ruskog MSP-a.
Podsjetila je da je Upravni odbor još 2006. godine donio temeljnu odluku o gašenju Kancelarije visokog predstavnika (OHR), a 2008. godine usaglašen je Program "5+2" koji je potrebno prilagoditi promijenjenoj stvarnosti.
Učešće međunarodne zajednice u postkonfliktnom procesu stabilizacije u BiH u smislu Poglavlja VII Povelje UN-a zahtijeva, ističe Zaharova, izbalansiran pristup procjeni stanja u zemlji i faktora njenog razvoja. "Kontraproduktivna su nastojanja OHR-a i spoljnog prisustva u BiH da za pogoršanje unutrašnje političke klime okrive Republiku Srpsku i njene legalno izabrane predstavnike", navela je Zaharova.
Istakla je i da BiH treba "osloboditi protektorata":
"Napori međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini moraju biti usmjereni na oslobađanje ove suverene i nezavisne evropske države od spoljnog protektorata u vidu visokog predstavnika. Kako pokazuju nedavna dešavanja u BiH, isti u sve većoj mjeri postaje faktor destabilizacije situacije u zemlji", istakla je Zaharova.
(Tanjug, Mondo)