Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović, u okviru službene posjete institucijama Evropske unije u Briselu, sastao se s predsjednikom Evropskog savjeta Čarlsom Mišelom s kojim je razgovarao o više pitanja važnih za odnose BiH i EU.
Džaferović je u izjavi za Anadoliju nakon sastanka kazao da je s Mišelom razgovarao o brojnim važnim pitanjima koja se tiču BiH.
"Ovo je za mene vrlo važan sastanak. Važan sastanak za moju zemlju, za Bosnu i Hercegovinu, jer smo razgovarali s prvim čovjekom Evropske unije o pitanjima koja se tiču Bosne i Hercegovine i odnosa Bosne i Hercegovine i Evropske unije. Prva tema koja se u ovom trenutku na svim sastancima mora razmatrati je pitanje ruske agresije na Ukrajinu i odnosa Bosne i Hercegovine prema tom pitanju. Mišela sam upoznao sa stavovima Bosne i Hercegovine. Oni su njemu takođe poznati. Bosna i Hercegovina se svrstala u civilizovani dio svijeta, dio svijeta koji je osudio rusku agresiju na Ukrajinu, dio svijeta koji poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Ukrajine i dio svijeta koji se pridružuje restriktivnim mjerama, rezolucijama Generalne skupštine Ujedinjenih naroda i stavovima Evropske komisije", kazao je Džaferović.
Istakao je kako je na sastanku razgovarano i o situaciji unutar BiH.
"Situacija u Bosni i Hercegovini nije dobra. Institucije Bosne i Hercegovine su blokirane, vlasti bosanskohercegovačkog entiteta Republike Srpske poduzimaju mjere kako bi se urušile reforme koje smo mukotrpno gradili 27 godina u Bosni i Hercegovini. Zamolio sam za podršku da se uz pomoć Evropske unije i djelovanja Evropske unije retrogradne odluke Skupštine RS-a stave van snage i da se pomogne Bosni i Hercegovini kroz djelovanje Evropske unije kako bi se deblokirale institucije i Bosna i Hercegovina normalno funkcionirala", rekao je Džaferović.
Kako je kazao, s Mišelom je razgovarao i o međunarodnom vojnom prisustvu u Bosni i Hercegovini.
"Rekao sam da je potrebno osnažiti EUFOR, jer bolje je zlo spriječiti nego ga kasnije liječiti, bolje je požar spriječiti nego ga gasiti. Sama činjenica da je došlo do povećanja snaga EUFOR-a u Bosni i Hercegovini, kapaciteta te misije, je samo po sebi značajno stabilizovalo stanje u mojoj zemlji. Mislim da će snaženje i jačanje EUFOR-a dodatno stabilizovati sigurnosne prilike u Bosni i Hercegovini", dodao je Džaferović.
Na sastanku s predsjednikom Evropskog savjeta bilo je riječi i o ukupnom djelovanju međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
"Mislim da međunarodna zajednica treba odlučnije da djeluje u Bosni i Hercegovini. Razgovarali smo i o ustavnim i izbornim reformama unutar Bosne i Hercegovine i izborima koji se trebaju održati ove godine. To su teme o kojima smo ja i Mišel razgovarali. Još jednom mu se zahvaljujem za vrlo iskren i prijateljski sastanak", kazao je.
Džaferović je istakao da će tokom posjete održati i sastanak s predsjednicom Evropske komisije Ursulom van der Lejen.
"Na sastanku s Mišelom sam razgovarao i o pitanju evropskog puta Bosne i Hercegovine i našeg kandidatskog statusa. O svim ovim pitanjima ću razgovarati i s predsjednicom Evropske komisije i moja posebna molba najodgovornijim ljudima Evropske unije je da se založe da se Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status. Znam da Bosna i Hercegovina, nažalost, zbog destruktivnih snaga, nije ispunila uslove iz četrnaest prioriteta. Oboreni su i neki zakoni, Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Zakon o sukobu interesa, Zakon o javnim nabavkama, u Domu naroda državnog parlamenta protekle sedmice. Ali unatoč tome, imajući u vidu situaciju koja se dešava u Bosni i Hercegovini, s blokadom institucija, pokušajem urušavanja reformi, prijetnje koje postoje vezane za rusku agresiju na Ukrajinu, zamolio sam da se o Bosni i Hercegovini povede računa i da se u ovom trenutku i Bosni i Hercegovini dodijeli kandidatski status kao geostrateška i geopolitička odluka. To bi jako puno pomoglo Bosni i Hercegovini, to bi bio jako pozitivan signal za sve ljude u mojoj zemlji", kazao je Džaferović na kraju razgovora.
Dodik: BiH treba ostati neutralna, Predsjedništvo nadležno za spoljnu politiku
Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ponovio je danas stav da BiH u vezi sa zbivanjima u Ukrajini treba da ostane neutralna, ističući da je po Ustavu Predsjedništvo BiH isključivo zaduženo za vođenje spoljne politike.
On je podsjetio da je na prošloj sjednici Predsjedništva tražio da se na dnevni red stavi pitanje Ukrajine i stava BiH o tome, ali da nije bilo saglasnosti za to, jer je rečeno da je to urađeno 2014. godine.
"Nije urađeno 2014. godine jer se okolnosti u kojima se sada dešava pitanje Ukrajine sasvim drugačije", rekao je Dodik za N1 i dodao da se BiH nije pridružila ni mjerama uvođenim 2014. godine.
Ističući da BiH mora ostati neutralna, Dodik je rekao da su i ukrajinski i ruski narod nama bratski.
Dodik je ocijenio da je Ukrajina kolateralna šteta svjetskih podjela koje su ubrzane nakon izlaska Velike Britanije iz EU.
On je naveo da je Ukrajina stalno ohrabrivana da uđe u Nato, a kada je to trebalo Evropa i zapadni svijet to nisu mogli da ispoštuju.
"Mentalno i političko poniženje je, bez analitike da li je nešto korisno za BiH, prihvatiti da budete jednostrano samo na strani jednih", poručio je Dodik i konstatovao da BiH ostaje bez stava jer ovo pitanje nije stavljeno na dnevni red Predsjedništva.
Pozivanje na priču da je potrebno da se prate politike EU o uvođenju sankcija Rusiji, prema njegovim riječima, nije potrebno jer BiH mnogo puta do sada to nije učinila, pa zašto bi sada to bio presedan.
Dodik je istakao da bi volio da rata nije bilo i da niko nije stradao, ali pita da li će sankcije riješiti problem.
"Dvije trećine svijeta nije na strani sankcija koje uvodi Amerika", rekao je Dodik i dodao da iz niza razloga jedan događaj, ma koliko traumatičan bio, ne može da dovede u pitanje prijateljske odnose sa Rusijom.
On je ukazao i na činjenicu da bi BiH uvođenjem sankcija Rusiji dobila neprijateljski status pa bi gas, koji se uglavnom koristi u Federaciji BiH, morala da plaća skupo, a pitanje je da li bi ga iduće godine i dobila.
(Mondo/Agencije)
