Bezuslovni ulazak Bosne i Hercegovine u EU podržava 29,6% ispitanika u Republici Srpskoj, a ulazak u NATO 5,2% ispitanika, pokazalo je istraživanje koje je predstavljeno ove nedjelje na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.
Rezultati istraživanja rađenog u okviru projekta "Proširivanje debate o NATO integracijama u Republici Srpskoj" predstavljeni su u ponedjeljak.
Pokazuju da bezuslovni ulazak BiH u EU podržava 29,6% ispitanika, a ulazak u NATO 5,2% ispitanika.
"Uslovni podršku za EU, tj. ako to učini i Srbija, dalo je 15,3% ispitanika, dok u slučaju NATO integracija uslovna podrška iznosi 3,4%", zaključuje se u istraživanju.
Navodi se da je u periodu od oktobra 2019. do danas, primjetan konstantan pad bezuslovne podrške građana Republike Srpske za ulazak u EU (od 67,8% do 29,6%).
"Blagi rast uslovne podrške ulasku u EU u slučaju da to učini i Srbija vjerovatno je povezana sa njenom ulogom u očuvanju regionalne sigurnosti, kao i pokušajima da sačuva neutralan odnos po pitanju sukoba u Ukrajini. Istovremeno, smatramo da je umjeren rast otpora prema bezuslovnom ulasku u NATO od oko 5% takođe povezan sa oružanim sukobom u Ukrajini. Uzimajući u obzir navedene prijateljske odnose srpskog i ruskog naroda bilo je razumno za pretpostaviti da je određen broj građana Republike Srpske na postavljeno pitanje reagovao emotivno i na taj način iskazao vlastito neslaganje sa (ne)posrednom ulogom NATO saveza u pomenutoj krizi", obrazloženo je u zaključku.
Bezuslovni otpor prema ulasku u NATO nakon rasta tokom 2020. se vratio na prvobitno izmjerenu vrijednost u septebru 2021. (od 63,4% do 63%), da bi do maja 2022. godine opet bilježio umjereni rast (68,2%).
"Osnovni razlog zbog kojeg većina građana Republike Srpske ne podržava ulazak BiH u NATO je uloga tog saveza na ovim prostorima tokom ratnih dešavanja 1990-ih godina", zaključili su istraživači.
Naglašeno je da je bezuslovni otpor građana Republike Srpske prema ulasku u NATO doživio daleko značajniji rast nakon političkih tenzija u Bosni i Hercegovini koje su usljedile nakon što je Predsjedništvo BiH potpisalo dokument „Program reformi Bosne i Hercegovine 2020“ u novembru 2019. godine (od 63,4% u oktobru 2019. na 79,8% u februaru 2020. godine), nego kada je u pitanju vjerovatni uticaj oružanog sukoba u Ukrajini.
"Na osnovu tog podatka može se zaključiti da političke krize u BiH, odnosno način na koji su one (re)prezentovane od strane određenih političara i medija, imaju daleko značajniji uticaj na formiranje i/ili mijenjanje stavova građana Republike Srpske prema NATO savezu nego geopolitička dešavanja u inostranstvu", napisali su autori.
Što se tiče aktuelnih političkih dešavanja u svijetu i BiH (rata u Ukrajini i statusa OHR-a u BiH) značajan dio građana se prema njima odnosi indiferentno.
Građani Republike Srpske, koji su anketirani, o evroatlantskim integracijama najčešće informišu putem televizije, a najrjeđe kroz razgovor sa prijateljima i porodicom.
"Na osnovu podataka moguće je zaključiti da većina građana Republike Srpske ne traga (pro)aktivno za informacijama o evroatlantskim integracijama, tj. da u tom segmentu javnog informisanja dominira jednosmjerna komunikacija karakteristična za tradicionalne medije".
Istraživanje je sprovedeno tokom pet radnih dana u maju 2022. godine, korištenjem CATI metode (telefonsko anketiranje) na višefaznom klaster uzorku od 1.000 punoljetnih građana i građanki Republike Srpske.
Projekat zajedno realizuju Eda – Agencija za razvoj preduzeća Eda i Fakultet političkih nauka Univerziteta u Banjaluci, a finansira Američka ambasada u Bosni i Hercegovini.
(Mondo)