Prijedlozi za novu politiku proširenja koja znači bržu, faznu integraciju Zapadnog Balkana u EU i otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom – biće glavne teme sastanka lidera EU i Zapadnog Balkana sutra u Briselu.
"EU podržava perspektivu članstva za zemlje Zapadnog Balkana i poziva na ubrzavanje procesa pristupanja", stoji u nacrtu zaključaka lidera EU, u koji je RTS imao uvid.
Slovenija je, uz podršku nekih drugih zemalja članica, predložila dodjeljivanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini, zajedno sa Ukrajinom i Moldavijom, ali za tu odluku trenutno ne postoji konsenzus zemalja članica, navode evropski diplomatski izvori.
Zvaničnici EU najavljuju da će na sastanku sa liderima regiona biti riječi i o usklađivanju sa spoljnom politikom EU, energetskoj bezbijednosti i snabdjevanju hranom, posebno u svjetlu rata u Ukrajini.
"Nova metodologija proširenja usvojena prošle godine nije dovela do ubrzanja procesa niti je donijela ekonomske prednosti koje bi trebalo da donese proces evropskih integracija", ocijenio je evropski diplomata uoči sastanka i dodao da EU od lidera Zapadnog Balkana očekuje informaciju o potrebama regiona, "na osnovu čega ćemo odlučiti kako da idemo dalje".
Lideri EU u tekstu pozivaju Evropsku komisiju, visokog predstavnika i Savjet EU da "razviju i unaprijede ideju o postepenoj integraciji regiona u EU već tokom samog procesa proširenja, na reverzibilan način zasnovan na zaslugama".
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je uoči samita iznio prijedlog za reformu politike proširenja, navodeći da partnerima na Zapadnom Balkanu treba ponuditi socijalne i ekonomske prednosti već tokom procesa pregovora o članstvu, umjesto da se čeka na njihov kraj.
Taj prijedlog podržala je i Austrija u svom "non-pejperu", kao i mnogi eksperti iz EU i regiona.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Albanije i Sjeverne Makedonije, Edi Rama i Dimitar Kovačevski, donijeli su zajedničku odluku o učešću na samitu u Briselu.
Zvaničnik EU uključen u pripremu samita kaže da je dolazak na razgovore u Briselu "prirodna stvar za partnere iz regiona, za koju nije bilo potrebno posebno ubjeđivati lidere ove tri zemlje", ocjenjujući da je "jasno da u regionu postoje frustracije zbog sporosti procesa".
Pozitivna odluka bugarskog parlamenta o kompromisnom prijedlogu za rješavanje spora sa Skopljem omogućila bi otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, nakon tri godine blokade.
Prva politička međuvladina konferencija između EU i ove dvije zemlje bila bi u tom slučaju održana prije kraja juna, ali bi konkretni pregovori sa Sjevernom Makedonijom počeli kasnije, nakon što Skoplje sprovede neke od uslova na kojima insistira Bugarska.
Nakon rasprave sa liderima regiona, šefovi država i vlada EU će u drugom dijelu dana započeti svoj zasebni dvodnevni samit, na kojim će u centru pažnje biti odluka o dodjeli statusa kandidata Ukrajini, Moldaviji i Gruziji i planovi za stvaranje Evropske političke zajednice.
(Mondo/RTS)