Svedok Iv Tomić izjavio je na suđenju Vojislavu Šešelju pred Haškim tribunalom da Srbija nikada u istoriji nije postojala u granicama Velike Srbije.
Tomić je, dok su ga ispitivale sudije, sugerisao da ostvarivanje tog cilja, uoči početka rata u SFRJ, nije bilo moguće demokratskim sredstvima, niti pregovorima, zato što je Šeselj negirao postojanje nesrpskih naroda i zagovarao da u Veliku Srbiju uđu i teritorije na kojima su Srbi bili manjina.
Po njegovim rečima, Šešelj se zalagao za razmenu stanovništva - Srba iz hrvatskih gradova za Hrvate iz Srbije - koja bi se teško mogla sprovesti dobrovoljno.
Citirajući program Srpskog četničkog pokreta, koji je Šeselj formirao 1990. a iz koga je proizašla Srpska radikalna stranka, Tomić je posvedočio da je njihov glavni cilj bila "obnova Srbije u etničkim granicama".
Kako je naveo, ona bi obuhvatala "srpsku Makedoniju, srpsku BiH, srpski Dubrovnik, srpsku Dalmaciju, srpsku Liku, srpsku Baniju, srpski Kordun, srpsku Baranju i srpsku Slavoniju".
"Programi govore o 'obnovi' takve srpske države, ali ona u tim granicama nije postojala ni u 19. veku, niti ikada u istoriji", rekao je Tomić, francuski magistar slavistike i naučni istraživač o Balkanu.
On je, na poziv Tužilaštva, sačinio ekspertski izveštaj o istorijatu ideje Velike Srbije pod naslovom "Ideologija Velike Srbije u 19. i 20. veku".
Tomić je primetio i da u Šešeljevoj Velikoj Srbiji sami Srbi "ne bi bili većina ili bi jedva bili u većini" i da bi "to bio problem" za njih.
Šešeljevo stalno pozivanje na Londonski ugovor iz 1915. kao na pravni temelj za tvrdnju da su granice Srbije na liniji Karlovac- Ogulin-Karlobag-Virovitica, Tomić je nazvao "istorijski netačnim".
Dok ga je ispitivala tužiteljka Kristina Dal, svedok je izjavio i da je Šešelj, tokom predizborne kampanje 1990. godine, upozoravao nove hrvatske vlasti da se Hrvatska može otcepiti od Jugoslavije, ali da "bez reka krvi neće moći da od nas oduzmu teritorije na kojima su srpska sela, srpska stratišta, srpske jame i Jasenovac".
U intevjuu Tanjugu, Šešelj je tada Hrvate nazvao "narodom zlikovaca", a u mnogim javnim nastupima osporavao je i postojanje hrvatske nacije i države, napomenuo je Tomić.
Na pitanje predsedavajućeg sudije Žana-Kloda Antonetija da li je Šešeljev cilj - stvaranje Velike Srbije - mogao biti postignut demokratskim sredstvima, pregovorima, on je odgovorio da je Šešelj još 1989. godine u intervjuu "Mladini" isključio mogućnost pregovora sa Hrvatima i Makedoncima.
Tomić je dodao da se Šešelj u isto vreme zalagao za "amputaciju" dela hrvatske teritorije, na koju je ubrzo počeo da šalje četničke dobrovoljce.
"Ako neko želi da u Veliku Srbiju uključi teritorije na kojima su Srbi manjima, jasno je da ne može biti opšteg pristanka", naznačio je svedok.
Iz Šešeljevog razgovora sa novinarima "Mladine" svedok je pročitao reči optuženog da su "Makedonci izmišljen narod" i da "mogu da se presele", ako ne pristaju da njihova država bude deo Velike Srbije.
Tomić je naveo i deo iz programa Srpskog četničkog pokreta iz 1990. godine o proterivanju 360.000 Albanaca koji su se na Kosovo navodno doselili tokom Drugog svetskog rata.
On je precizirao da se, prema zvaničnim jugoslovenskim podacima, za vreme rata na Kosovo doselilo samo 3.000 Albanaca rođenih u Albaniji i još 500 albanskih civila koji su bili rođeni na Kosovu, a privremeno boravili u Albaniji.
Od 1941. do 1948. godine na Kosovo se, prema istim izvorima, doselilo 15.000 Albanaca iz Albanije, dodao je Tomić, koji nastavlja svedočenje.
U nastavku svedočenja na suđenju Tomić je rekao da se Šešelj 1991. javno predstavljao kao "vrhovni komandant" dobrovoljaca koje je Srpska radikalna stranka upućivala u Hrvatsku.
Iz intervjua koji je lider radikala, krajem maja 1991, dao beogradskoj "Reviji 92" svedok je pročitao Šešeljeve reci da su "četnici tamo gde treba da deluju" i "gde ih je pozvao srpski narod".
"Imamo odrede po Srpskoj krajini, zapadnoj Slavoniji i Baranji, formirane od dobrovoljaca iz Srbije i tamošnjih Srba... U BiH nije bilo potrebe da šaljemo dobrovoljce, jer imamo komandu na Romaniji i odrede u istočnoj Bosni i istočnoj Hercegovini...Ja sam njihov vrhovni komandant", citirao je Tomić reči Šešelja iz istog intervjua.
Tomić je potvrdio da je Šešelj 1991-92. javno pozivao na proterivanje Hrvata iz Srbije.
"U to vreme, Šešelj je govorio da 100.000 Hrvata mora otići iz Srbije, da bi Srbi iz Hrvatske došli u njihove kuće... U govoru pred Skupštinom Srbije, 1. aprila 1992. godine, Šešelj je rekao: 'Moramo isterati Hrvate iz Srbije' i to predstavio kao retorziju", naznačio je svedok.
Po njemu, Šešelj je u istom govoru zagovarao "razmenu stanovništva" rečima: "Koliko je Tuđman isterao Srba iz Zagreba, toliko ćemo mi Hrvata iz Beograda".
Primećujući da je Šešelj u istom govoru pominjao "razmenu ključeva" od stanova između hrvatskih i srpskih porodica, predsedavajući sudija Žan-Klod Antoneti je sugerisao da bi to moglo značiti dobrovoljnu razmenu.
Tomić je to odbacio, ocenjujući da teško može biti dobrovoljna razmena stanovništva koju je Šešelj najavljivao pozivom na "isterivanje" Hrvata iz Srbije.
"Ne stiče se utisak da bi ti ljudi imali izbor, nego da bi im bio nametnut", rekao je svedok.
Glavno ispitivanje Tomića tužiteljka Dal će završiti u sredu, a zatim će svedoka unakrsno ispitivati Šešelj koji je tvrdio da on ne može biti nepristrasan zato što "radi za Tužilaštvo".
Šešelj je optužen za progon, ubistva, mučenje, deportacije, prisilno premeštanje, okrutan tretman, pljačku i bezobzirno uništavanje naselja u Hrvatskoj i BiH, kao i za proterivanja Hrvata iz vojvođanskog sela Hrtkovci od 1991. do 1993. godine.
(Beta/www.mtsmondo.com)