Svjedok Edin Garaplija na suđenju Karadžiću potvrdio da su snajperska djelovanja pripadnika tajne bošnjačke jedinice "Ševa" pripisivana Srbima.
Bivši pripadnik Službe državne bezbjednosti MUP-a BiH Edin Garaplija potvrdio je danas na suđenju Radovanu Karadžiću u Haškom tribunalu da je tokom rata u Sarajevu djelovala tajna vojna jedinica "Ševe" i da su njene aktivnosti snajperskog djelovanja i napada na civile pripisivane Vojsci Republike Srpske (VRS).
U sudnici su posebno pomenuta dva incidenta - ubistvo francuskog vojnika Unprofora i pokušaj ubistva nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Armije BiH generala Sefera Halilovića, kada su stradali Halilovićeva supruga i njen brat.
Garaplija je dao iskaz kao svjedok Karadžićeve odbrane na osnovu obavezujućeg naloga suda, jer nije htio da svjedoči dobrovoljno.
Garaplija je rekao da je informacije o djelovanju "Ševa" dobio od vođe jedinice Nedžada Herende sredinom 1996. godine, kada je on uhapšen i ispitivan u službenim prostorijama Agencije za istraživanje i dokumentaciju (AID).
Svjedok je istakao da su, "u montiranom procesu", mjesec dana kasnije, on i njegove kolege procesuirani zato što su "unutar bosanske politike i pravosudnih organa pokušali da zataškaju postojanje `Ševa'".
"Herenda nam je dao priznanja o njegovim i aktivnostima drugih pripadnika `Ševa` koja su nas šokirala. Sve terorističke aktivnosti, od snajperskih likvidacija do postavljanja eksplozivnih naprava su jako kompromitujuće za bosansku odbranu i jedino je druga strana - VRS - mogla imati koristi od toga", rekao je Garaplija.
On je rekao da ga je šokirala brutalnost Herende i drugih saizvršilaca na određenim djelima, za koje se mislilo da ih je činila druga strana.
"Za takve stvari smo do tada znali da ih je činila druga strana, svakodnevno snajperski djelujući po građanima Sarajeva i nismo očekivali da neko sa naše strane može da odrađuje takve poslove", dodao je svjedok.
Prema njegovim riječima, "Ševe" su uglavnom djelovale u Sarajevu, ali je bilo operacija i "izvan grada, pa čak i u inostranstvu".
U vezi sa ubistvom francuskog pripadnika zaštitnih snaga UN, Herenda je u ispitivanju rekao da je "dobio zadatak da dejstvuje snajperom po francuskim položajima u centru grada".
"Najčešće je djelovao sa zgrade Izvršnog vijeća u centru grada, odakle je izvršeno i dejstvo na francuskog pripadnika Unprofora. Ne mogu da kažem da li je imao naredbu, ali je to bilo duboko kompromitujuće za našu borbu i naše zvaničnike", rekao je Garaplija.
On je istakao da su određeni "bosanski zvaničnici" rekli da je bila odgovorna srpska strana, te da ne može reći da li su znali ko je stvarni počinilac tog ubistva.
Na Karadžićevo pitanje da li je Herenda "nešto rekao u pogledu nagrade koju je dobio", svjedok je odgovorio da se sjeća da je rekao da je "za tu i druge akcije dobijao novac i da se radilo o njemačkim markama".
Herenda je, prema Garaplijinom iskazu, "priznao i da je bio saizvršilac u operaciji 'Ševa' kada je postavljena eksplozivna naprava u stanu generala Halilovića, koji je neposredno prije pokušaja atentata bio smijenjen, jer se javno usprotivio podjeli BiH".
"Herenda je objasnio da je eksploziv postavljen pod terasu, da su elektronski pratili njegovo kretanje i prisluškivali telefonske razgovore i da su bili spremni da ga likvidiraju, ali su sretne okolnosti što se kasnije vratio kući njega spasile, a nesretne okolnosti dovele do stradanja njegove žene i njenog brata, jer je on bio u maskirnom odijelu i likom je podsjećao na generela Halilovića", ispričao je Garaplija.
Upitan kako je ovaj incident predstavljen javnosti, Garaplija je rekao da je to prikazano "kao granatiranje od VRS navođenim projektilom tipa `maljutka`, jer su Herenda i ostali počinioci ostavili trag kabla `maljutke`, da bi se stvorila slika da je granata došla sa srpskih položaja".
"U tu verziju je i sam Halilović posumnjao i tražio je dodatna vještačenja, kojima je utvrđeno da nije bila u pitanju navođena granata, već podmetnuta eksplozivna naprava", dodao je Garaplija.
Među incidentima koji su istraživani bili su i likvidacije civila i vojnika u Velikom parku, u kojima je, naveo je Garaplija, učestvovao Herenda lično, te "snajperska dejstva po naselju Grbavica".
Garaplija je pred sudskim vijećem potvrdio da je jedinicu "Ševe" u maju 1992. godine osnovao tadašnji ministar unutrašnjih poslova BiH Alija Delimustafić.
"Rad jedinice je bio potpuno tajan i samo je mali broj rukovodilaca za njih znao. Osim ministra Delimustafića, za `Ševe` je znao i njima neposredno rukovodio Nedžad Ugljen, koji je jedno vrijeme bio podsekretar u SDB, i koji je, nedugo nakon otkrivanja i upoznavanja javnosti sa grupom `Ševe` sredinom 1996. ubijen u Sarajevu", kaže Garaplija.
Garaplija je rekao da su on i njegove kolege bili optuženi za otmicu i pokušaj ubistva Nedžada Herende i da su nekoliko mjeseci držani u "izolaciji".
"Mi smo optuženi iako smo radili po naredbi direktora AID-a Kemala Ademovića, kao pripadnici policije. Dvije godine poslije presude, obratio sam se Međunarodnom sudu za ljudska prava, ogranku u BiH, pod nazivom Dom za ljudska prava, i taj je sud, čiji je predsjednik bila Mišel Pikar, ukinuo presudu i naložio obnovu postupka, nakon čega smo pušteni iz zatvora", naveo je Garaplija.
Naredni svjedok Karadžićeve odbrane je general Radislav Krstić, nekadašnji komandant Drinskog korpusa VRS, koji je proglašen krivim za pomaganje i podržavanje genocida u Srebrenici u julu 1995. godine i osuđen na 35 godina zatvora.
Krstić se pojavio u sudnici, ali se, prije polaganja zakletve, pretresnom vijeću obratio sa molbom da ga oslobodi obaveze da svjedoči, pozivajući se na pogoršano zdravstveno stanje i probleme sa koncentracijom.
General Krstić je u Pritvorsku jednicu UN u Ševeningenu vraćen nakon što su ga muslimanski zatvorenici 2010. godine napali u zatvoru u Engelskoj, gdje je bio upućen na izdržavanje kazne.
Karadžić je izjavio da vijeće zna da je on "imao obzira u pogledu onoga što je general Krstić preživio" i da zato hoće da postavi samo nekoliko pitanja. Tužilaštvo je svoj stav u vezi za saslušanjem svjedoka izložilo na zatvorenoj sjednici, a pretresno vijeće će odluku donijeti naknadno.
(Srna/MONDO)