Svaka druga žena u BiH doživjela je nasilje tokom svog života, a najčešće su kombinacije fizičkog, psihičkog, seksualnog i ekonomskog nasilja.
Ono što je posebno poražavajuće je podatak da ni žene slabijeg zdravlja, kao ni žene sa invaliditetom nisu pošteđene nasilja, pišu "Nezavisne novine".
Pokazuju to podaci najnovijeg istraživanja pod nazivom "Rasprostranjenost i karakteristike nasilja prema ženama u BiH", koje je provela Agencija za ravnopravnost polova BiH, zajedno sa gender centrima RS i FBiH, te drugim institucijama, saopšteno je povodom 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama.
Prema nalazima istraživanja, psihičko nasilje je najrasprostranjenije, s ukupnom stopom prevalencije od 42 odsto, dok iza njega slijedi fizičko nasilje, s učešćem od 24 odsto na životnom nivou. Seksualno nasilje doživjelo je tokom odraslog života šest odsto žena. Ovim istraživanjem došlo se i do podataka da je najšire rasprostranjeno nasilje koje nad ženama vrše njihovi sadašnji ili bivši partneri, jer su oni počinioci u 72 odsto slučajeva.
"Mlade žene su više izložene nasilju nego starije, pa tako stopa prevalencije kod žena starosti od 18 do 24 godine iznosi 56 odsto, a kod starijih od 65 godina 44 odsto", navedeno je u istraživanju kojim se došlo i do podatka da ni žene slabijeg zdravlja i žene s invaliditetom nisu pošteđene od nasilja.
Dijana Tepšić, portparol Gender centra - Centra za jednakost i ravnopravnost polova Vlade RS, rekla je da je rodno zasnovano nasilje ili nasilje zasnovano na polu globalni fenomen koji pogađa žene i djevojčice širom planete u svim državama i kulturama, bez obzira na društveno uređenje, religiju, vrijednosti i stavove.
"Ono se dešava svakodnevno i svugdje i zbog toga se posebna pažnja posljednjih godina poklanja ovom problemu. Rodno zasnovano nasilje ima višestruke i dalekosežne posljedice po same žrtve i društvo u cjelini", rekla je Tepšićeva. Ona je dodala da se smatra da su korijeni rodno zasnovanog nasilja duboko utkani u patrijarhalnoj tradiciji i da se promjenom štetnih rodnih stereotipa i ukidanjem rodne diskriminacije može uticati na smanjenje, odnosno ukidanje rodno zasnovanog nasilja kao ekstremnog oblika diskriminacije.
Ona je navela da je ovo istraživanje pokazalo da je čak 47,3 odsto žena u RS tokom svog života doživjelo neki od oblika nasilja: fizičko, psihičko, seksualno ili ekonomsko, a najčešće kombinaciju nekih od tih oblika. Prema njenim riječima, Gender centar Vlade RS svake godine sprovodi kampanju "Bijela vrpca", gdje su muškarci u borbi protiv nasilja nad ženama i djevojčicama, te da će tako biti i ove godine.
"Aktivnosti su brojne. Napravili smo i ove godine materijale, kalendare i bijele vrpce, koje će na uličnim štandovima biti dijeljene muškarcima. Oni noseći bijelu vrpcu od 25. novembra do 10. decembra pokazuju da su protiv nasilja nad ženama i djevojčicama", kazala je ona i dodala da ove godine imaju i kampanju "Život bez nasilja", te podsjetila da u RS postoji i besplatna SOS telefonska linija 1264 na koju je moguće prijaviti slučajeve nasilja u porodici.
Tešanović: Žene ne smiju kriti nasilje
Ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Nada Tešanović poručila je da žene ne smiju da trpe nasilje, već ga moraju prijaviti i biće im pružena adekvatna pomoć, a nasilnik će, prema novim zakonskim rješenjima, biti oštrije sankcionisan.
Tešanovićeva je rekla da žene ne smiju da kriju nasilje kome su izložene ili koje su proživjele i da nasilje moraju prijaviti policiji ili na SOS liniju 1264.
Ona je za "Večernje novosti" istakla da je Ministarstvo porodice, omladine i sporta Republike Srpske, s ciljem unapređenja sistema zaštite žrtava nasilja, iniciralo donošenje novih zakonskih rješenja i protokola, usklađenih sa Konvencijom Savjeta Evrope o sprečavanju i suzbijanju nasilja nad ženama i nasilja u porodici.
"Zbog blagih sankcija i ponavljanja nasilja, inicirane su izmjene Krivičnog zakona Srpske kojim fizički napad na ženu i u porodici treba da se tretira kao krivično djelo, a nasilnik dosta strože kažnjava, što podrazumijeva i duže zatvorske kazne u zavisnosti od težine krivičnog djela, posljedica po žrtvu i ponavljanja nasilja", istakla je Tešanovićeva.
Ona je navela podatke prema kojima je u Srpskoj, od 2006. do 2011. godine, od ukupno 1.678 predmeta nasilja nad ženama u porodici, izrečeno samo 48 mjeseci zatvora nasilnicima, a najčešće izricane sankcije su uslovna osuda koja je izrečena u trajanju od ukupno 3.466 mjeseci i novčane kazne u ukupnom iznosu od 72.057 KM.
Govoreći o prevenciji nasilja u porodici, Tešanovićeva je navela da je činjenica da je nasilje učestalije u siromašnim, disfunkcionalnim porodicama, zbog čega je za prevenciju veoma bitno ekonomsko osnaživanje porodica, dodajući da u tom pravcu idu i mjere Vlade Republike Srpske.
Ona je podsjetila da će poslanici Narodne skupštine Srpske već na narednoj sjednici razmatrati izmjene i dopune Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
Danas je u Banjaluci, povodom 25. novembra - Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama potpisan Opšti protokol o postupanju u slučajevima nasilja u porodici u Republici Srpskoj, čija je svrha da obezbijedi koordinisan, efikasan i sveobuhvatan rad više ministarstava s ciljem pružanja trenutne pomoći, podrške i zaštite žrtava nasilja u porodici, suzbijanja i sprečavanja ponavljanja nasilja.
Protokol su potpisali ministar porodice, omladine i sporta Republike Srpske Nada Tešanović, ministar pravde Gorana Zlatković, ministar unutrašnjih poslova Radislav Jovičić, ministar zdravlja i socijalne zaštite Dragan Bogdanić i ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Goran Mutabdžija.
(MONDO)