CIK rješava slučaj "Sejdić - Finci"?

Bivši sudija Ustavnog suda BiH i delegat u Domu naroda Parlamenta BiH duboko je uvjeren da CIK BiH ima formulu koja isključuje jalove pregovore u vezi sa provođenjem presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu.

Prema njegovim riječima, CIK samostalno može da presječe Gordijev čvor i u praksi provede odluku suda u Strazburu, čak i u slučaju da u međuvremenu ne bude izmijenjen Ustav BiH.

"Znam da to nekom može da zvuči kao nemoguća misija, jer Ustav propisuje da u Predsjedništvo mogu ući samo Srbin, Hrvat ili Bošnjak. Međutim, postoji jedna prečica o kojoj se, bar do sada, nikada nije razmišljalo, a koja bi mogla biti odlično i, faktički, najbezbolnije rješenje za provođenje ove presude. Stvar je u tome što sam Ustav obavezuje BiH da primenjuje evropske konvencije u svim situacijima u kojima postoji kolizija između njih i domaćih propisa. To je potvrdio i Evropski sud za ljudska prava i to upravo presudom u slučaju "Sjedić - Finci". Dakle, CIK bi mogao da ovjeri kandidaturu nekog pripadnika manjina tako što bi se direktno pozvao na ovu odredbu Ustava i odluku Evropskog suda koja kaže da su evropske konvencije iznad domaćih propisa. Duboko sam uvjeren da bi to bila hrabra ali i moguća odluka CIK-a koja bi se teško mogla da se ospori", kaže Simić.

On uvjerava da bi na ovaj način presuda Evropskog suda za ljudska prava bila direktno provedena što bi obezbijedilo i legalne naredne izbore jer bi i predstavnici manjina mogli da se kandiduju i da budu birani. Istovremeno, političari bi, kaže Simić, u lagodnoj atmosferi mogli da nastave pregovore o izmjeni Ustava kako bi se i u njega unijela odredba koja omogućava izbor manjina.

"Naravno, teško je očekivati da ovaj prijedlog bude prihvaćen, ali iznošenjem ove ideje hoću da pokažem da je mučne političke pregovore, koji ne vode ničemu, moguće bezbolno okončati tako što bi se odmah ispunilo ono osnovno što se traži od BiH, a to je da predstavnici manjina na izborima mogu biti i kandidovani i birani", zaključuje Simić.

Da stvar bude zanimljivija, član CIK-a Suad Arnautović tvrdi da bi CIK zaista mogao da povuče potez kakav predlaže Simić, ali samo pod uslovom da je tačna francuska verzija Dejtonskog sporazuma! On objašnjava da je problem u tome što je Dejtonski ustav napisan na dva jezika, budući da je parafiran u Dejtonu, a potpisan u Parizu.

"Tu i nastaje cijeli problem, jer imamo tekst Ustava na dva jezika. U engleskoj verziji stoji da je Evropska konvencija o ljudskim pravima iznad svih domaćih zakona. S druge strane, francuska verzija kaže da je konvencija iznad svog prava, što znači da je i iznad zakona i iznad Ustava. U tom slučaju, ta teorija, po kojoj bi se CIK mogao pozvati direktno na tu odluku, mogla bi biti primijenjena u praksi. Međutim, problem je što je Ustavni sud BiH u međuvremenu zauzeo suprotnu praksu, iako sam i sam uvjeren da je Evropska konvencija iznad svih domaćih propisa", ističe Arnautović.

Ipak, i među pravnicima mišljenja su podijeljena u vezi sa provodivosti "Simićevog modela". Bivši član CIK-a Vehid Šehić misli da rješenje, kakvo Simić predlaže, nije moguće provesti u praksi jer se CIK u svojim odlukama uvijek mora pozivati na Izborni zakon koji onemogućava kandidaturu manjina.

"Promjena Ustava je neminovna u tom dijelu. Najveći apsurd u cijeloj ovoj priči je upravo u tome što se u maratonskim političkim pregovorima ne traži rješenje koje će omogućiti pravo manjinama da budu kandidovani i birani, nego se priča svodi na problem u vezi sa izborom hrvatskog člana Predsjedništva BiH. Naravno da je slučaj "Komšić" pokazao da taj problem postoji i da mora biti riješen, ali, isto tako, treba biti pošten i reći da ova presuda uopšte ne govori o tome", kaže Šehić.

Finci: Simićev prijedlog je pravničko teoretisanje!

Jakobu Finciju, jednom od pokretača apelacije protiv BiH, model koji zagovara Krstan Simić zvuči neizvodljivo u praksi. Finci kaže za Press RS da "17 vrhunskih pravnih stručnjaka iz vijeća Evropskog suda za ljudska prava sigurno ne bi naložilo BiH da promijeni Ustav da je, kojim slučajem, moguće da se omogući izbor manjina i bez toga".

"Čini mi se da je ovo samo pravničko teoretisanje, jer u teoriji sve izgleda moguće. Bojim se da je u praksi sasvim drugačije. CIK, naprosto, ne može da donosi odluke suprotne rješenjima iz Ustava BiH, koji kaže da se u Predsedništvo bira Srbin, Hrvat i Bošnjak. Njima su time vezane ruke. Ubijeđen sam da nije moguća bilo kakva pravna egzibicija koja bi bez promjene Ustava mogla da riješi ovaj problem". kaže Finci.


(MONDO)