Da li će Karadžić "izvući" Krajišnika?

Bivši predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić svjedočiće u srijedu pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju da njegov nekadašnji bliski saradnik Momčilo Krajišnik nije učestvovao u donošenju ključnih odluka vrha RS tokom rata u BiH.

To proizlazi iz sažetka Karadžićeve izjave, objavljenog u Hagu.

Karadžić, i sam optužen za genocid nad nesrbima u BiH, svjedočiće u Krajišnikovu odbranu tokom dodatne rasprave o Krajišnikovoj žalbi na prvostepenu presudu kojom je osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina nad bosanskim Muslimanim i Hrvatima 1992. godine. Krajišnik je tada bio predsjednik Skupštine RS.

Prema danas objavljenom sažetku svedočenja koji je odbrana dostavila sudu, Karadžić će izjaviti da - suprotno nalazima iz presude - on i Krajišnik "nisu upravljali RS kao ličnim feudom".

"Krajišnik se nije miješao u djelovanje vlade, izvan njegovog položaja u parlamentu, a nije imao ni uticaj na djelovanje vojske... Karadžić nikada Krajišnika nije vidio kao svog privatnog premijera. Krajišnik nikada nije bio čovjek broj dva u RS", piše u sažetku Karadžićeve izjave.

Po tom dokumentu, Karadžić će u srijedu pred Tribunalom posvjedočiti i da "etničko razdvajanje od Muslimana nikada nije bilo Krajišnikova opsesija, niti politika srpskog vođstva".

"Karadžić nikada nije čuo Krajišnika da izražava kao cilj etničko čišćenje, niti prisilno premještanje stanovništva. Kada je rat izbio, Krajišnik nije imao nikakvu kontrolu i nije bio u vojnom lancu komande", piše u sažetku.

Za šest strateških ciljeva koje je u maju 1992. godine podržala Skupština RS - među kojima su i razdvajanje Srba od druga dva naroda; podjela Sarajeva i "uklanjanje Drine kao granice" - Karadžić tvrdi da su izražavali "politički stav" i da ih Parlament nikada zvanično nije usvojio.

Karadžić će, kako piše u sažetku, tvrditi i da Krajišnik nikada nije bio član "proširenog Predsjedništva RS", pošto to tijelo nije ni postojalo. Članove Predsjedništva - Karadžića, Biljanu Plavšić i Nikolu Koljevića - Krajišnik je samo po pozivu informisao o aktivnostima Skupštine RS.

"Niko drugi osim tri člana Predsjedništva nije imao nikakvu ulogu u procesu donošenja odluka... Krajišnik nije obavljao dužnosti Predsjedništva, niti je bio ovlašćen da djeluje kao član Predsjedništva... Krajišnik nikada ni de fakto, ni de jure nije bio član Predsjedništva RS", posvjedočiće Karadžić.

Isto tako, Krajišnik, po Karadžiću, nikada nije prisustvovao sjednicama Vlade RS; nije bio blizak premijerima, ni ministrima, niti je uticao na njihov izbor. "On nikada nije uticao na rad kabineta, koji je bio autonoman u sprovođenju svojih zadataka.

Krajišnikov posao je bio da u demokratskoj atmosferi upravlja sjednicama parlamenta". Pri tom, on nije uticao na poslanike, niti je bio član vođstva Srpske demokratske stranke (SDS).

Karadžić će izjaviti i da Krajišnik nije imao nikakav uticaj ni na djelovanje Vojske i MUP RS.

"Vojsku RS formirao je legalno i propisno parlament, a ne Momčilo Krajišnik. Karadžić je imao mogućnost da predloži komandanta Glavnog štaba VRS, ali je taj zadatak prepustio parlamentu zato što je tek bio izabran u Predsjedništvo. U stvari, Ratko Mladić je bio i Karadžićev izbor zato što su mu Mladića preporučili drugi oficiri kad je postalo jasno da se JNA povlači iz BiH... Krajišnik nije dao nijedno naređenje Glavnom štabu", piše u sažetku.

Kako je najavljeno, Karadžić će svjedočiti i da Krajišnik nije učestvovao u stvaranju MUP RS, niti uticao na njegov rad. Podjelu jedinstvenog MUP BiH dozvoljavao je Kutiljerov mirovni plan iz marta 1992. koji je vođstvo bosanskih Muslimana prvo prihvatilo, a zatim odbacilo, tvrdi Karadžić.

Nekadašnji lider RS negira i da je Krajišnik imao ikakve veze sa "kriznim štabovima" SDS i "ratnim predsjedništvima" u opštinama širom BiH koji su prema presudi sprovodili politiku etničkog čišćenja nesrba, što i Karadžić i Krajišnik opovrgavaju.

Po Karadžićevoj izjavi, Krajišnik nije bio ovlašćen da otvara istrage o tvrdnjama da su počinjeni ratni zločini, a MUP i vojska RS nisu bili dužni da njemu podnose izvještaje.

U srijedu, 5. novembra, Karadžića će ispitivati Krajišnik, koji se brani sam, kao i američki advokat Alan Deršovic (Dershowitz) koji ga zastupa u vezi sa tužilačkim konceptom "zajedničkog zločinačkog poduhvata".

Tužioci će zatim Karadžića, kao svjedoka, unakrsno ispitati. Kao Karadžićev zastupnik, svjedočenju će u sudnici prisustvovati američki advokat Piter Robinson.

U prvostepenom postupku, Krajišnik, bivši predsjednik Skupštine Republike Srpske, osuđen je na 27 godina zatvora zbog progona i drugih zločina nad nesrbima tokom rata u BiH, 1992 godine.
Istovremeno, sudsko vijeće je Krajišnika oslobodilo optužbe za genocid.

Krajišnik je na tu presudu uložio žalbu. Poslije Karadžićevog hapšenja, krajem jula, Krajišnik ga je pozvao kao svjedoka odbrane, a apelaciono vijeće Tribunala je to odobrilo.

Karadžić je optužen za genocid nad Muslimanima i Hrvatima, kao i za zločine protiv čovječnosti za vrijeme rata u BiH 1992-95. godine.

Uhapšen je u Beogradu krajem jula, poslije 13 godina skrivanja.

Karadžić se žali na odluku u vezi s Perišićem

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske Radovan Karadžić uputio je molbu sudskom vijeću Haškog tribunala da mu odobri žalbu na odluku kojom se optuženom Momčilu Perišiću dozvoljava uvid u povjerljiva dokumenta vezana za njegov predmet, objavio je Tribunal.

Karadžić je svoj zahtjev obrazložio činjenicom da je odluka donijeta bez prethodne konsultacije s njim.

Pozivajući se na propise Tribunala, nekadašnji predsjednik RS je naveo da bi sudsko vijeće trebalo da mu odobri ulaganje pravnog lijeka Žalbenom vijeću tog suda, kako bi se ispoštovala njegova prava na fer suđenje i pravila te insitucije.

Sudsko vijeće koje će suditi Karadžiću, na čelu sa sudijom Patrikom Robinsonom, donijelo je 14. oktobra odluku da se Perišiću omogući uvid u Karadžićev slučaj. Odluka je Karadžiću uručena 29. oktobra.

Protiv Karadžića je u toku pretpretresni postupak koji vodi član sudskog vijeća sudija Jan Bonomi.

Karadžić se, važećom optužnicom, u 11 tačaka tereti za genocid i druge ratne zločine na prostoru Bosne i Hercegovine tokom sukoba od 1992. do 1995. godine.

Uhapšen je 21. jula pod lažnim identitetom i imenom Dragan Dabić, a 30. jula izručen je Haškom tribunalu.

Bivši načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Perišić optužen je za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja, ubistva, nehumana djela, progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, istrebljenje i napade na civile u Hrvatskoj i BiH.

Prema optužnici, Perišić je odgovoran za granatiranje civila u Sarajevu, od avgusta 1993. do novembra 1995. godine, jer je, kako se navodi u optužnici, znao da su Ratko Mladić, Stanislav Galić, Dragomir Milošević i drugi, njemu podređeni oficiri VJ na službi u Vojsci Republike Srpske, učestvovali u pripremama i izvršenju tog zločina.

Optužen je i za dvodnevno granatiranje Zagreba, u maju 1995. godine.

(Beta)