Radovan Karadžić će na suđenju Momčilu Krajišniku svjedočiti pismeno, ali tužilaštvo i odbrana imaće pravo na usmeno unakrsno ispitivanje.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala prihvatilo je zahtjev bivšeg predsjednika Skupštine Republike Srpske Momčila Krajišnika da se na sutrašnjoj raspravi o žalbi na prvostepenu presudu, umjesto svedočenja uživo, prihvati pisana izjava bivšeg predsjednika RS Radovana Karadžića, koji će se pojaviti kao svjedok, potvrdila je portparol Haškog tribunala Nerma Jelačić.
Ona je navela da bi Karadžić, po čitanju izjave, trebalo da potvrdi njenu tačnost i istinitost, kao i da ispravi eventualne greške.
Tužilaštvo će potom imati na raspolaganju 90 minuta za unakrsno ispitivanje Karadžića, a odbrana 45 minuta.
Tužilaštvo se usprotivilo odluci Žalbenog vijeća da se prihvati pisana izjava Karadžića, smatrajući da je u interesu pravde da se njegovo svjedočenje čuje uživo.
Žalbeno vijeće Haškog tribunala odbilo je danas hitan zahtev Kolina Nikolsa, "prijatelja suda" u predmetu protiv Momčila Krajišnika, da razgovara sa Radovanom Karadžićem uoči njegovog sutrašnjeg svedočenja u Krajišnikovom žalbenom postupku, javlja dopisnik Srne iz Haga.
Nikols je tražio da sa Karadžićem danas popodne razgovara u pritvorskoj jedinici UN kako bi se pripremio za dijelove svedočenja koji se odnose na dva osnova za žalbu koje je on podneo kao "prijatelj suda".
Nikols smatra da je u Krajišnikovom interesu da do ovog razgovora dođe, jer bi se on tako u potpunosti upoznao sa svjedokovim saznanjima o osnovima za žalbu, prije nego što ga o tome bude ispitivao u sudnici.
Žalbeno vijeće je zaključilo da taj razgovor u smislu pomoći Vijeću u korist podnosioca žalbe nije neophodan, budući da je on pozvao Karadžića za svjedoka, a i Krajišnik i njegovi pravni savjetnici po pitanju udruženog zločinačkog poduhvata upoznati su sa pitanjima na koja će se svjedočenje odnositi.
Karadžić, koji insistira da će se na svom sudjenju sam braniti, u ovom slučaju je iskoristio mogućnost da ima pravnog zastupnika. Njega će, na sutrašnjoj raspravi, zastupati američki advokat Piter Robinson, koji je bio jedan od branilaca bivšeg načelnika Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljuba Ojdanića.
Tribunal je 2006. godine osudio Krajišnika na 27 godina zatvora, proglasivši ga krivim za istrebljenje, ubistva, progone na političkoj, rasnoj i vjerskoj osnovi, deportacije i nečovečno postupanje tokom rata u BiH od 1992. do 1995 godine. Sud ga je oslobodio optužbe za genocid.
Iako je rasprava o žalbi već održana u avgustu, Krajišnik je, poslije Karadžićevog hapšenja, zatražio od Tribunala da mu dozvoli da ga pozove kao svjedoka.
Krajišnik je istakao da je Karadžić jedna od najznačajnijih ličnosti u predmetu i da bi njegovo svjedočenje moglo da utiče na presudu.
Na prvobitnoj raspravi o žalbi, Krajišnik je tražio oslobadjajuću presudu, dok je Tužilastvo tražilo doživotnu kaznu zatvora.
Krajišnik, koji je u Hagu od hapšenja 2000. godine, više puta je u pritvoru Tribunala razgovarao sa Karadžićem, pripremajući njegovo svjedočenje.
Karadžić je optužen za genocid nad muslimanima i Hrvatima, kao i za zločine protiv čovečnosti za vrijeme rata u BiH 1992-95. On je 21. jula uhapšen u Beogradu, poslije 13 godina skrivanja, a u Hag je prebačen 30. jula. (MONDO/agencije)