Krstan Simić, koji je bio privremeni branilac Plavšićeve u početnoj fazi suđenja, ne gubi nadu da će se ona vratiti u RS.
Advokat Krstan Simić ocijenio je da je odluka Ministarstva pravde Švedske da ne pusti na prijevremenu slobodu bivšeg predsjednika Republike Srpske (RS) Biljanu Plavšić presedan švedskog pravosuđa i Haškog tribunala, koji je Plavšićevu doveo u neravnopravan položaj.
"Prvo zbog godina, jer je gospođa Plavšić napunila 78 godina, a prema švedskim zakonima svako ko pređe tu starosnu granicu treba biti pušten na slobodu. Drugo, jer je Plavšićeva priznala krivicu, sarađivala sa Hagom i pokazala sve kvalitete koji su joj morali ići u prilog. U ovom slučaju, napravljen je pravni presedan koji ide na štetu Plavšićeve", ocijenio je Simić.
On je za sutrašnji "Fokus" rekao da je tokom cijelog sudskog procesa bilo vidljivo da, prema tadašnjem Ustavu RS i Statutu SDS-a, Plavšićeva nije imala nikakvu izvršnu ili nalogodavnu ulogu, već je bila sredstvo manipulacije.
Ponavljajući da je Švedska prekršila sopstvene zakone, Simić naglašava da je prilikom razmatranja zahtjeva za pomilovanje bilo i političkih pritisaka.
Prema njegovim riječima, na neki način ovakva odluka je bila i očekivana, jer Plavšićeva, koju je Međunarodni sud pravde u Hagu za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije osudio na kaznu od 11 godina zatvora, nije odležala dvije trećine zatvorske kazne.
Simić, koji je bio privremeni branilac Plavšićeve u početnoj fazi suđenja, ne gubi nadu da će se bivši predsjednik vratiti u RS.
"Prema zakonu, nakon odslužene dvije trećine kazne, koja ističe krajem 2009. godine ostatak se može odslužiti u državi u kojoj je navodno krivično djelo i počinjeno", objasnio je Simić.
Plavšićeva se dobrovoljno predala Haškom tribunalu kada je saznala da je optužena za zločine protiv čovječnosti 2001. godine.
Njen prvi zahtjev za puštanje na slobodu odbijen je u junu 2004. godine.
Plavšićeva je iz zatvora objavila svoje memoare "Svjedočim I i II" i građanima Srpske pojasnila kako je tekao rat u RS.
(Srna)