Ivanić smatra da postoje tri različite koncepcije u vezi sa ustavnim pregovorima, te da će se o Ustavu BiH razgovarati najmanje dvije-tri godine.
Predsjednik Partije demokratskog progresa /PDP/ Mladen Ivanić ističe u intervjuu Srni da postoje tri različite koncepcije u vezi sa ustavnim pregovorima, te da će se o ustavu razgovarati najmanje dvije-tri godine, kao i da ne očekuje pritiske iz međunarodne zajednice o tom pitanju, jer ustavne promjene nisu uslov za ulazak BiH u EU.
"Iz Sarajeva zagovaraju, u osnovi, BiH bez entiteta ili sa što je moguće manje entiteta. U Republici Srpskoj (RS) ne želimo više prenos nadležnosti i smatramo da sadašnja uloga entiteta mora ostati takva kakva jeste, te da nema jačanja institucija BiH, a kod Hrvata očito postoji definisan stav o potrebi formiranja trećeg entiteta" - objasnio je Ivanić i dodao da je zato teško očekivati dogovor.
Ivanić smatra da niko iz međunarodnih institucija neće na tome insistirati, već da će ustavni dogovor biti prepušten domaćim učesnicima te podsjetio da je "Evropa rekla da bi pozdravila bilo kakve promjene ustava," ali i da ustavne promjene nisu uslov pridruživanja BiH EU.
"Mislim da se treba preorijentisati na praktične stvari iz Prudskog sporazuma i zato, kad budem sazvao sastanak `šestorke`, on će biti upravo okrenut realizaciji ove tri stvari - budžeta, zakona o vojnoj imovini i popisu. Nadam se da će veći broj učesnika (jer sumnjam da će Haris Silajdžić na bilo šta pristati), mogao to da potvrdi, kako bi sporazum bio usvojen na parlamentu BiH" - naveo je Ivanić.
Lider PDP-a ocjenjuje međustranačku saradnju uspješnijom u RS nego na nivou BiH.
"Za razliku od Bošnjaka koji su imali ogromne unutrašnje sukobe u posljednjih nekoliko godina, pa, rekao bih, i hrvatskih političara oko dva HDZ-a, RS je djelovala jedinstveno i mislim da je to bilo korisno" - rekao je Ivanić.
Govoreći o problemima na nivou RS, Ivanić objašnjava da nijednom nije bilo zasjedanja rukovodstava partija od kada je PDP u koaliciji sa SNSD-om.
"Mislim da to nije dobro i nekoliko puta sam pokušavao da na to skrenem pažnju, ali je očito da SNSD ima neke svoje razloge i način razmišljanja" - naveo je Ivanić.
Odnosi su se, objašnjava on, dodatno pogoršali nakon lokalnih izbora zato što je u nekim varijantama SNSD odlučio da ide sa SDS-om, a ne sa PDP-om, posebno u opštinama u kojima je PDP bio jak.
"Svaka koalicija je pitanje, pa je čak i sam SNSD najavio da će preispitati odnose sa nama i mislim da dešavanja na terenu pokazuju da su oni već počeli to preispitivanje" - izjavio je lider PDP-a i dodao da će "neke odluke morati biti donesene u narednih mjesec dana".
Ivanić ne vjeruje da bi stranka Dragana Čavića, koji je najavio osnivanje takve partije, mogla ući u biračko tijelo PDP-a, već da će imlpikacije biti unutar SDS-a i da će, vjerovatno, doći do dalje podjele biračkog tijela koje se opredjeljivalo za SDS.
Predsjednik PDP-a smatra da je, u političkom smislu, ovu godinu obilježilo potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) BiH sa EU.
"Za narednu godinu očekujem, i insistiraću na tome, da se BiH prijavi za kandidata za članstvo u EU, i to bi moglo obilježiti iduću godinu. Mislim da je realno da mi svoju kandidaturu podnesemo u drugoj polovini ili krajem iduće godine i da postoje šanse da dobijemo takav status - ako napravimo makar male pomake" - najavio je Ivanić.
Kao ekonomski događaj koji je obilježio proteklu godinu u RS i BiH, on navodi početak rada Rafinerije u Brodu.
On smatra da je to pozitivan i izuzetno značajan događaj i izražava nadu da će Rafinerija nastaviti da radi.
"Dok god OHR ostane na varijanti primjene Dejtona, nemam apsolutno nikakav problem sa funkcionisanjem OHR-a. Što se mene tiče, takav OHR može ostati" - kaže Ivanić, odgovarajući na pitanje da li u narednoj godini očekuje otvaranje Kancelarije EU umjesto OHR-a.
Prema njegovim riječima, OHR se u jednoj fazi mnogo više bavio promjenom Dejtona pod firmom očuvanja Dejtona, a to je potpuno neprihvatljivo.
"Da li će se OHR ugasiti, najmanje zavisi od nas. Mislim da to prevashodno zavisi od samih međunarodnih institucija" - objasnio je Ivanić.
On smatra da jedan dio međunarodnih institucija jeste za gašenje, a drugi nije. Ivanić vjeruje da će odluka o tome biti donesena u februaru ili martu iduće godine, na sljedećem zasjedanju PIK-a.
Ivanić kaže da bi nadležnost Kanceralije EU trebalo da se ogleda u pomoći institucijama BiH da svoju zakonsku legislativu pripreme na odgovarajući način za članstvo u EU.
"Dakle, pomoć domaćim institucijama, a nikako ne nametanje zakona. To znači - savjetodavna uloga" - jasan je Ivanić.
Procjenjujući moguće posljedice globalne finansijske krize i recesije na BiH i entitete, Ivanić je ocijenio da "postoje dvije moguće varijante".
"Najrealnija varijanta je da ćemo imati problem smanjene tražnje proizvoda koji, inače, idu u izvoz. Već vidimo da je `Mital`, koji je trebalo da pusti veliku peć u pogon - taj posao zamrznuo. `Aluminij` u Mostaru ima probleme. Neki naši izvoznici u RS već imaju probleme, manja je tražnja i mislim da bi taj pad tražnje mogao da utiče negativno" - upozorava Ivanić
Prema njegovim riječima, drugi aspekt jeste činjenica da su, u uslovima krize, manje moguće investicije.
"Manje će svježeg novca dolaziti, a nama je to veoma bitno. Očekujem da će svi investitori postati oprezni, dakle, da neće donositi novac dodatno. To je drugi negativni uticaj" - dodao je Ivanić.
On smatra da bi u RS dio novca od privatizacije Telekoma "trebalo malo ozbiljnije da ide u podsticaj zapošljavanja i povećavanja obima proizvodnje, a manje u infrastrukturno djelovanje".
"Mislim da je takođe bitno da i država, umjesto u neka velika davanja, najveći dio u budžetu okrene ka investicijama, da pomoću investicija zaposli dio domaće privrede. Mnogo bih više `gurao` te investicije nego kupovao socijalni mir" - zaključio je Ivanić u intervjuu Srni i dodao da je "urađena jedna pozitivna stvar, a to je da je podizanjem nivoa osiguranih depozita na neki način stabilizovano povjerenje u banke".
(Srna)