Crnogorska Vlada usvojila je u četvrtak odluku o sudskom poravnanju u slučaju deportacije Muslimana 1992. godine.
Za naknadu je štete ukupno je izdvojeno više od 4,13 miliona evra.
Crnogorski ministar pravde Miraš Radović rekao je nakon sjednice Vlade da se postignutim poravnanjem utvrđuje pravičan odnos prema tužiocima, i da ono predstavlja izraz odgovornog, humanog i solidarnog odnosa prema patnjama tužilaca.
On je podsjetio da su protiv Crne Gore, radi naknade materijalne i nematerijalne štete, parnice pokrenula 202 tužioca.
U tužbama se, kako je naveo, pominje slučaj 44 izručena lica, od kojih je devet preživjelo, a kao tužioci se, osim preživjelih, pojavljuju i njihovi srodnici, kao i srodnici izručenih koji su stradali na području BiH.
Prema njegovim riječima, Vlada je ovlastila Ministarstvo pravde da pregovara sa opunomoćenicima stranaka u tim osjetljivim sporovima.
"Od 9. do 23. decembra održano je pet sastanaka predstavnika Ministarstva i opunomoćenika tužilaca, advokata Radomira i Dragana Prelevića, s ciljem definisanja konkretnih uslova za zaključenje sudskih poravnanja", naveo je Radović.
On je rekao da je postignuta saglasnost da se pri utvrđivanju visine naknade štete treba rukovoditi, prije svega, odredbama Zakona o obligacionim odnosima, u krugu onih koji imaju pravo na naknadu štete, i da visina naknade štete treba da zavisi od stepena srodstva sa stradalima.
Dogovoreno je, kako je naveo, i da visina naknade štete za preživjele treba da bude utvrđena prema vremenu trajanja zatočeništva za svakog tužioca ponaosob, i da treba slijediti usvojene stavove sudova.
"Visina naknade štete u tim slučajevima treba da bude veća za određeni iznos, imajući u vidu osjetljivost ovog slučaja i način rješavanja spora", pojasnio je Radović.
Na osnovu toga, dogovoreno je da iznos naknade za djecu stradalih iznosi po 30 hiljada, za supruge i roditelje po 25 hiljada, a za braću i sestre po deset hiljada evra.
"Za preživjele se iznosi naknade kreću od deset do 170 hiljada evra, a za njihove najbliže srodnike, djecu, supruge i roditelje određeni su iznosi od po deset hiljada evra", precizirao je on.
Prema njegovim riječima, time su se stekli uslovi da se u 42 parnice zaključe sudska poravnanja.
"I Vlada je danas dala saglasnost vrhovnom državnom tužiocu, kao zakonskom zastupniku države, da zaključi sudska poravnanja u skladu sa dogovorenim uslovima",rekao je Radović.
On je naveo da su se opunomoćenici tužilaca obavezali da odustanu od tužbenog zahtjeva za šestoro braće i sestara preživjelih, jer oni nemaju pravo na naknadu štete, u skladu sa Zakonom o obligacionim odnosima.
"Opunomoćenici su nas obavijestili da u jednom slučaju nisu dobili saglasnost tužilaca da zaključe poravnanje. U tom predmetu, kao tužioci, pojavljuju se supruga i dvoje djece stradalog, i sudski postupak u tom jedinom preostalom predmetu, biće nastavljen", rekao je on.
Radović je naveo da su, što se tiče drugih predmeta, u cjelosti riješeni zahtjevi za naknadu materijalne i nematerijalne štete.
"Obostrano je zaključeno da se postiugnutim poravnanjem utvrđuje pravičan odnos prema tužiocima i da predstavljaju izraz odgovornog, humanog i solidarnog odnosa prema patnjama tužilaca", rekao je on.
Na pitanje da li se na ovaj način priznaje odgovornost za ratni zločin, Radović je rekao da "paralelno sa građanskim teče i postupak za utvrđivanje krivične odgovornosti jednog broja osoba".
"Ne bih vam ništa rekao osim ovoga, a što se konkretnog slučaja tiče, sporazum o poravnjanju zasnovan je na Zakonu o obligacionim odnosima, i na principima objektivne odgovornosti", rekao je on.
Radović je istakao i da Vlada ne može da koriguje ove iznose.
"U konkretnom slučaju, biće zaključena sudska poravnanja. Sudsko poravnanje je akt dobre volje gdje je došlo do susreta volje jedne i druge strane i ono ima snagu pravosnažne i izvršne presude, tako da se u ova 42 slučaja sudski postupak više neće moći otvoriti", zaključio je on. (Srna)