U Doboju je služen parastos za 45 791 nastradalog Srbina, koliko ih je ubijeno u austrougarskom logoru u toku Prvog svjetskog rata
Njegovo preosveštenstvo vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije služio je danas u crkvi Svetih apostola Petra i Pavla u Doboju parastos za 45 791 nastradalog Srbina, koliko ih je ubijeno u austrougarskom logoru u toku Prvog svjetskog rata u Doboju.
Predsjednik Saveza logoraša Republike Srpske Branislav Dukić rekao je tokom obilježavanja 93 godine od internacije Srba u dobojski logor da je na ovom stratištu izvršen prvi genocid nad Srbima u 20. vijeku, koji je počinila jedna zapadnoevropska država.
"Stradalo je nekoliko generacija brojnih srpskih porodica - od djedova do unučadi", istakao je Dukić.
Dukić je naveo da je osnivanjem logora za Srbe tadašnja austrougarska vlada djelimično ostvarila plan zapadnih sila u nastojanju da skrši oslobodilački duh srpskog naroda i da se u njemu, za sva vremena uništi nacionalno osjećanje.
"Ta praksa prema srpskom čovjeku nastavljena je i u Drugom svjetskom ratu, pa i u ovom posljednjem otadžbinsko-odbrambenom ratu", dodao je Dukić.
Vladika zvorničko-tuzlanski Vasilije istakao je da su inicijatori tri velika stradanja srpskog naroda u Prvom svjetskom ratu bili su hegemonizam zapadnoevropskih država i njihovih vlada, te njihova vojna nadmoćnost i agresivnost.
Kao prvo stradanje Srba vladika Vasilije je naveo ona u Albaniji, koja je dobila oblike epopeje, zatim stradanja u Aradu u Rumuniji i Sopranjku u Mađarskoj, koja su zajednička za sve Srbe sa srpskih prostora, i treće stradnje u Doboju, kao najmasovnije i najsvirepije.
"Oko nas je uvijek bilo mnogo ljudi koji su ogrezli u zavisti, prljavštini, pakosti i svemu onome što ne čini čovjeka čovjekom, pa ubrzano rade i jedva čekaju da se Srbi i njihova država nestanu", rekao je
Nakon parastosa, vijence i cvijeće na centralno spomen-obilježje logorašima, koji su internirani u dobojski logor 1915. godine, položili su Dukić, te predstavnici Boračke organizacije RS i Oružanih snaga BiH iz Banjaluke.
Spomen-obilježje nalazi se u porti dobojskog hrama Svetih apostola Petra i Pavla i zajedno čine memorijalni kompleks.
Pomen je služen uoči 27. decembra - Dana sjećanja na internaciju Srba u dobojski logor 1915. godine, a obilježavanje 93. godišnjice organizuje Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova.
Prema podacima iz knjige pisane na osnovu crkvenih dokumentata i izjava preživjelih logoraša, u logor je do 5. jula 1917. godine, kada je ostao bez ijednog logoraša, bio interniran 45 791 Srbin, među kojima je bilo 16 673 muškaraca i 16 996 žena i djece iz BiH, te 12 122 srpskih vojnika i jedan broj starijih građana, žena i djece iz Srbije i Crne Gore.
U spomen žrtvama dobojskog logora Srpska pravoslavna crkva je u septembru 1938. godine izdala knjigu "Spomenica 1915-1917." i osveštala izgrađenu Spomen-kosturnicu u kojoj s nalaze ekshumirani posmrtni ostaci oko 10 000 žrtava dobojskog austrougarskog logora.
Austrougarski logor bio je na prostoru sadašnje dobojske željezničke stanice, a internirani Srbi bili su smješteni u drvenim barakama u kojima su predhodno uginuli konji od zarazne bolesti "sakagije".
Boračka organizacija RS (BORS) i Odbor za njegovanje tradicija oslobodilačkih ratova utvrdio je 17 događaja masovnih stradanja srpskog naroda na prostorima BiH, među kojima je internacija Srba u dobojski logor 1915. godine.
(Srna)