Jedanaesti juli, kao opšteprihvaćeni datum sjećanja na genocid u Srebrenici, neprihvatljiv je za Republiku Srpsku.
Predsjednik Vlade Republike Srpske Milorad Dodik smatra da Evropski parlament, proglašenjem 11. jula danom sjećanja na genocid u Srebrenici počinjen nad musimanima 1995. godine, nije bio korektan i da je za RS taj način obilježavanje samo tog događaja i davanja značaja samo tom događaju neprihvatljivo.
Evropski parlament proglasio je juče 11. juli danom sjećanja na genocid u Srebrenici počinjen nad muslimanima 1995. godine.
Milorad Dodik smatra da nakon ove odluke Evropskog parlamenta ostaje gorak utisak da se samo potencira jedan događaj, a da se ne uvažava činjenica da je u BiH poginulo 96.000 ljudi od kojih je 28.000 Srba.
"Trebalo je naći odgovor kako obilježiti ukupna stradanja u BiH, a ne samo izdvojiti jedan događaj koji je predmet različitog političkog posmatranja", izjavio je Dodik, koji je lider SNSD.
Dodik je novinarima u Banjaluci rekao da je nesumnjivo da je u Srebrenici počinjen zločin koji je sud u Hagu okvalifikovao kao lokalni genocid u BiH i istakao da RS tu kvalifikaciju ne spori.
"Ukoliko je bilo koja odluka o obilježavanju usmjerena ka jačanju pomirenja i povjerenja, onda ona treba da bude izbalansirana", ocijenio je Dodik.
On je dodao da će odluka Evropskog parlamenta da se izdvoji samo 11. juli kao datum obilježavanja u budućnosti u BiH dovesti do različitih posmatranja i naglasio da takva odluka nije izbalansirana na pravi način.
Prema Dodikovim riječima, trebalo je uvažiti činjenicu da je u i oko Srebrenice poginulo i 3.500 Srba i da je nad njima počinjen zločin.
Premijer Srpske rekao je da niko ne pominje 28.000 poginulih Srba u proteklom ratu, a da se samo govori o žrtvama Srebrenice, koje se ne osporavaju.
Lider PDP-a Mladen Ivanić smatra da bi za BiH bilo daleko bolje da se odredi neki drugi datum, koji bi bio manje opterećeno negativnostima.
"Ne može se bježati od činjenice da se u Srebrenici desio 11. juli, ali me plaše politička zloupotreba svega toga i euforija, što nije dobro za BiH i Evropu", rekao je Ivanić.
Predsjednik SP Petar Đokić ocijenio je da bi ovo pitanje u budućnosti moglo imati političke konsenkvence, jer mnogi ljudi u Evropi ne razumiju odnose u BiH.
"Genocid u Srebrenici, kao i svugdje, treba osuditi, treba tražiti odgovornosti onih koji su to učinili", rekao je Đokić i podsjetio da je nad Srbima u Jasenovcu, kao i u ovom ratu bilo genocida.
Predsjednik DNS-a Marko Pavić smatra da je odluka Evropskog parlamenta da se 11. juli proglasi danom sjećanja na genocid u Srebrenici ishitrena i da je donesena bez dobrih priprema.
"Dok se u BiH ne odrede datumi koje ćemo zajednički obilježavati, biće štetan i neće doprinijeti pomirenju u BiH", rekao je Pavić.
On je dodao da će svaki datum, koji budu određivali drugi, biti datum sporenja u BiH.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Igor Radojičić rekao je da Rezolucija o Srebrenici koju je usvojio Evropski parlament nije obavezujuća za parlamente u BiH, s obzirom da BiH nije članica EU, ali da će je poslanici sigurno razmatrati u nekoj formi.
"Rezolucije inače nisu obavezujući akti, a koliko mi je poznato, u predloženom tekstu je stajalo da će rezolucija biti upućena parlamentima zemalja u regionu, zemalja članica EU, i parlamentima u BiH kao neka vrsta apela ili inicijative", rekao je Radojičić.
On je dodao da očekuje da će ovu rezoluciju razmatrati parlament BiH i entitetski parlamenti i o njoj zauzeti određeni stav.
I dok u RS negoduju, visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčakpozdravlja Rezoluciju Evropskog parlamenta kojom je 11. juli proglašen Danom sjećanja na genocid u Srebrenici u cijeloj EU.
"Ovom Rezolucijom, Evropski parlament nam je dao mogućnost da upozorimo sadašnje i buduće generacije da se genocid može desiti u bilo kom vremenu i na bilo kom mjestu. Ono što se desilo u Srebrenici u julu 1995. godine predstavlja najgori zločin koji se desio u Evropi nakon Drugog svjetskog rata. Odajući počast žrtvama genocida, možemo pomoći da se umanji bol onih koji još čekaju da saznaju šta se tačno desilo njihovim najbližim, koji su ubijeni u Srebrenici i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine, " rekao je Lajčak.
"Bez istine nema pravde, bez pravde nema pomirenja, a bez pomirenja nema budućnosti," ponovio je Lajčak.
Tekst je usvojen sa 556 glasova za, devet protiv, dok su 22 poslanika bila uzdržana. Ovu inicijativu podržala je i Evropska komisija, a Evropski parlament zatražio je da to učini i 27 zemalja članica EU.
Poslanici Evropskog parlamenta zatražili su dodatne napore da bi pred lice pravde bili izvedeni odgovorni za zločine u Srebrenici 1995. godine.
(MONDO)