Američka vojska, koja je odbijala da uhapsi Ratka Mladića, isti tretman imala i prema Karadžiću, navodi se u izvještaju Čarlsa Ingraoa.
Američki diplomata Ričard Holbruk obećao je Radovanu Karadžiću da neće biti uhapšen ako se povuče iz politike, pa je američka vojska, koja je uporno odbijala da uhapsi Ratka Mladića, isti tretman imala i prema Karadžiću, navodi se u izvještaju "Suočavanje sa jugoslovenskim kontroverzama" čije dijelove prenose "Večernje novosti".
U izvještaju, čiji je glavni autor američki profesor Čarls Ingrao, napominje se da na dokumentu o uslovima pod kojim će se Karadžić povući iz politike i javnosti stoje potpisi rukovodstva Republike Srpske, Srbije i SR Jugoslavije, ali da nema nijednog američkog potpisa, što potvrđuju i Karadžićev pravni tim i izvori iz Stejt dipartmenta.
Karadžić se u zimu 1995-1996. godine, kada je protiv njega već uveliko bila podignuta haška optužnica, normalno kretao između svoje kuće i posla na Palama, u punom vidokrugu štaba Međunarodnih policijskih snaga (IPTF), navodi se u izvještaju.
Ove snage činili su austrijski, švedski i ukrajinski oficiri koji pretpostavljenima u Sarajevu nisu prijavili nijedan od ovih "slučajnih susreta" sa Karadžićem.
Odbijanje američke vojske da ga uhapsi pojačalo je tenzije između Pentagona i Stejt dipartmenta koji je zastupao stanovište da je Karadžićevo totalno povlačenje iz politike suštinski preduslov za stabilizovanje BiH, dodaje se u izvještaju.
Zadatak da obezbijedi Karadžićevo povlačenje pao je na Ričarda Holbruka koji je potražio pomoć Slobodana Miloševića, tvrdi se u izveštaju. Milošević je spremno prihvatio izazov, jer je želio da zadrži podršku Amerike i Zapada, uključujući i skidanje sankcija. Karadžić je pristao da ode, ali samo pod uslovom da "bude potpuno ostavljen na miru".
Profesor Ingrao tvrdi da je Holbruk prihvatio Karadžićeve uslove, svjestan da američki, britanski i francuski vojnici nisu ni imali namjeru da uhapse ni Karadžića, ni Mladića, ali je odbio da to obećanje da i napismeno.
Umjesto toga, Holbruk je dao instrukcije svom pomoćniku Kristoferu Hilu da sačini nacrt dokumenta koji bi potpisao Karadžić, a u kome bi se odrekao vlasti i povukao iz javnosti. Sporazum umalo nije propao kada je Holbruk energično odbio Karadžićev zahtjev - i Hilovu molbu - da on takođe stavi svoj potpis na dokument.
U izvještaju stoji napomena, koju potvrđuju i Karadžićev pravni tim i izvori iz Stejt departmenta, da na dokumentu, osim Karadžićevog potpisa, stoje i potpisi Alekse Buhe, Momčila Krajišnika, Slobodana Miloševića, Milana Milutinovića i Biljane Plavšić, ali da nema nijednog američkog potpisa.
Holbruk i drugi američki zvaničnici stalno su tvrdili da sa Karadžićem nije postignut dogovor po principu "ovo za ono". Međutim, od hapšenja u julu prošle godine Karadžić je insistirao na tome da mu je obećan imunitet od hapšenja u zamjenu za povlačenje.
(MONDO/agencije)