Budući visoki predstavnik u BiH Valentin Incko smatra da bonska ovlašćenja treba da ostanu na snazi kao krajnja mogućnost djelovanja.
Incko je austrijskom dnevniku "Standard" rekao da bi umjesto bonskih ovlašćenja, koja su do sada 600 puta upotrijebljena, treba da se forsira privlačna snaga EU i politika pesrpektive pristupa Uniji.
Austrijski diplomata smatra da su ustavne promjene odlučujuće za održivu stabilizaciju i ekonomski razvoj BiH.
"Moramo da dobijemo državu jednostavnih struktura", kaže Incko.
Incko je rekao da je BiH zemlja talenata i da pored toga što su mnogi stručnjaci emigrirali, raspolaže još enormnim ljudskim potencijalom, koji je potrebno bodriti.
Austrijska novinska agencija APA piše da je imenovanjem Incka za specijalnog predstavnika EU u BiH njegovo postavljanje na funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice praktično fiksno.
"Ne bi bilo nikakvog smisla da se Incko imenuje, ukoliko bi Rusi i Amerikanci bili protiv toga", prenosi agencija izjavu jednog neimanovanog diplomate.
APA navodi da je pozadina različitih stavova EU i SAD po pitanju personalnog rješenja za novog visokog predstavnika, razlika u mišljenju o budućoj ulozi međunarodne zajednice u BiH.
"Evropska unija i Rusija se zalažu da se zatvori kancelarija visokog predstavnika, koja raspolaže širokim ovlašćenjima, te da ubuduće u Sarajevu ostane samo specijalni predstavnik EU", piše APA navodeći da diplomate EU ukazuju da BiH može da dobije status kandidata tek onda kada domaći političari budu potpuno suvereni.
Prema pisanju agencije APA, najkasniji datum za zatvaranje kancelarije visokog predstavnika je 2011. godina, kada će BiH biti članica Savjeta bezbjednosti UN.
"Ne može se imati međunarodni guverner i istovremeni biti kandidat za pristup EU ili član Savjeta bezbjednosti", navodi APA izjavu neimenovanog diplomate.
Prema njegovim riječima, SAD bi u zamjenu za ukidanje visokog predstavnika mogle da imenuju svog specijalnog predstavnika za Balkan.
"U ovom kontekstu se takođe pominje ime bivšeg izaslanika SAD za Bosnu Ričarda Holbruka", navodi APA.
Ko je Valentin Incko?
Valentin Incko, koji će naslijediti Miroslava Lajčaka na mjestu visokog predstavnika u BiH, biće drugi austrijski diplomata na ovoj funkciji.
Incko, koji je Slovenac iz Koruške, obavljalo je funkciju ambasadora Austrije u Sloveniji, a bio je prvi ambasador Austrije u BiH, poslije rata, od 1996. do 1999. godine.
U Ambasadi Austrije u Beogradu od 1982. do 1986. godine obavljao je funkciju atašea za kulturu, a 1992. godine bio je šef Misije OEBS-a u Evropi za Sandžak.
Od 1967. do 1972. godine studirao je pravo, srpsko-hrvatski i ruski jezik na Univerzitetu u Gracu. Iste godine promovisao je svoj doktorat, a od 1972. do 1974. godine pohađao je Akademiju za diplomatiju u Beču.
Šef kancelarije UNDP-a u Ulan Batoru u Mongoliji bio je od 1974. do 1978. godine, a zatim je radio u Ministarstvu spoljnih poslova Austrije za srednju, istočnu i južnu Evropu, prenosi "Glas Srpske" Inckovu biografiju.
Od 1990. do 1996. godine bio je savjetnik za kulturu u austrijskoj Ambasadi u Pragu.
Poslije toga radio je ponovo u austrijskom Ministarstvu inostranih poslova i to kao šef Odjeljenja za srednju, istočnu i južnu Evropu, centralnu Aziju i južni Kavkaz, gdje je ostao do 2005. godine, kada je otišao na mjesto ambasadora Austrije u Sloveniji.
Incko tečno govori slovenački, ruski i srpski jezik.
Oženjen je Bernardom Fink, argentinskim mecosopranom slovenačkog porijekla i sa njom ima dvoje djece.
Evropska unija imenovala je u srijedu pedesetdevetogodišnjeg Incka za specijalnog predstavnika EU u BiH, čime je on postao i kandidat za visokog predstavnika u BiH, rekao je Srni portparol specijalnog predstavnika EU u BiH Eldar Subašić.
"Ovaj proces nije završen. Sada je na Upravnom odboru Savjeta za primjenu mira da imenuje visokog predstavnika i proslijedi njegovo ime Savjetu bezbjednosti UN", istakao je Subašić.
Prilikom donošenja odluke o imenovanju, jedno od ključnih pitanja bila su takozvana "bonska ovlašćenja", na temelju kojih je dosadašnji predstavnik za BiH imao pravo da smjenjuje predstavnike vlasti i mijenja zakone u toj zemlji. Vašington i bošnjački politički zvaničnici posebno su se zalagali za to da takva ovlašćenja i dalje ima međunarodni predstavnik EU u BiH.
Rusija, sa druge strane, već neko vrijeme smatra da ne samo da treba ukinuti "bonska ovlašćenja", već i samu Kancelariju visokog predstavnika za BiH. U EU prevladava mišljenje da u kratkom roku BiH mora prestati da bude međunarodni protektorat i da se položaj međunarodnog predstavnika za tu zemlju mora ukinu ti da bi ona mogla mjerodavno nastaviti proces pridruživanja Uniji.
(Srna / MONDO)