Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (RS) Igor Radojičić izjavio je da nema ozbiljne inicijative za novim Dejtonskim sporazumom.
On kaže da jedino postoje određene spekulacije u političkim krugovima koji negiraju Dejtonski sporazum i žele novo uređenje BiH.
"Postoje određene spekulacije u političkim krugovima koji negiraju Dejtonski sporazum i žele novo uređenje BiH. Nijedna od svjetskih destinacija nije izašla sa prijedlogom nove međunarodne konferencije. Garanti Dejtona su SAD, Ruska Federacija, EU, Srbija i Hrvatska, i predstavnici naroda u BiH, gdje je i RS jedna od potpisnica sporazuma. Ustav koji je dio Dejtonskog sporazuma može se mijenjati u parlamentu BiH u ustavom propisanoj proceduri i uz dogovor u zemlji. Ostali aneksi sporazuma su nepromjenjivi", naglasio je Radojičić.
Govoreći o učestalim optužbama da srpski političari opstruišu put BiH ka evropskim integracijama, Radojičić je za "Glas Srpske" rekao da ukoliko neki zakon u parlamentu BiH ne dobije podršku srpskih poslanika najlakše je zalijepiti im etiketu da blokiraju usvajanje zakona.
"Rijetko se stranci zapitaju zašto je određeni zakon baš tako predložen, ako nije doslovno preuzet iz evropskog zakonodavstva. Tu je veoma bitan nagovještaj novog dogovora između Savjeta ministara BiH i entitetskih vlada da se na spornim pitanjima u kojima se pokušavaju progurati neustavni zakoni organizuju ministarske konferencije na kojima bi predstavnici oba entiteta oko zakona koji mirišu na prenos nadležnosti definisali njihove osnove i potom ih uputili na parlament", rekao je Radojičić.
On je naglasio da se do sada dešavalo da jedan službenik u Savjetu ministara BiH napiše ono što misli da je dobro, provuče to kroz određene strukture i sutra, kada neko upozori da zakon nije kvalitetan, bude kriv i optužen.
Govoreći o prenosu nadležnosti sa entiteta na BiH, Radojičić je podsjetio da je Narodna skupština RS usvojila 16 zaključaka povodom efekata prenosa nadležnosti, za koje su glasale sve političke partije u Srpskoj, njih sedam, dok Stranka za BiH, SDA i SDP nisu podržali ove zaključke, jer, kako je naglasio, postoji koncepcijska razlika između stranaka sa sjedištem u RS i u Sarajevu.
"U samo tri slučaja bili smo pitani o prenosu nadležnosti i dali svoj stav, dok u ostalih 68 slučajeva niko nije pitao Narodnu skupštinu RS. Sve što je preneseno mimo Ustava, koji predviđa da entiteti postignu saglasnost o prenosu nadležnosti, je protivustavno. Kroz zaključke smo napravili okvir za buduće eventualne prenose nadležnosti. On neće biti moguć bez propisane procedure mijenjanja Ustava, jer bi se time de fakto promijenile ustavne nadležnosti entiteta", naglasio je Radojičić.
Prema njegovim riječima, prisutno je nezadovoljstvo efektima rada ustanova koje su osnovane na temelju prenosa nadležnosti.
On je dodao da su od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH sa EU prisutne pojave da se pod plaštom evropskog puta pokušavaju provući zakoni koji u suštini predstavljaju prenos nadležnosti.
"Tu dolazi do koncepcijskog političkog sudara. Političari iz Sarajeva smatraju da sve što su evropska pitanja treba da bude izuzeto iz nadležnosti entiteta, kantona i opština. Većina političara u RS smatra da ono što su nadležnosti entiteta treba da se uredi entitetskim zakonima. Ako postoji eksplicitan uslov EU da nešto bude uređeno na državnom nivou, o tome treba razgovarati. `Uzmi ili ostavi` je standard koji važi u svih 27 članica EU. O pitanju centralizacije i decentralizacije u BiH imaćemo žestoke debate", ocijenio je Radojičić.
Radojičić je rekao da prisustvo stranih sudija u pravosuđu BiH nije moguće promijeniti bez promjene Ustava BiH.
"Saglasnost za njihov rad ističe ove godine i institucije u BiH trebalo bi da se ponovo izjasne o njihovom mandatu. Stav Narodne skupštine RS je da mandat stranih sudija i tužilaca u BiH, osim u slučajevima ratnih zločina pred Sudom BiH, treba da bude okončan. Određenu pomoć su dali, ali apsurdno je da se od nas, kao da smo tek uveli pravosudni sistem, zahtijeva prisustvo stranih sudija, pored pravne tradicije duže od stotinu godina", naglasio je Radojičić.
Govoreći o predstojećem internacionalnom skupu - Molitvenom doručku, čiji je domaćin Banjaluka, Radojičić je rekao da je taj događaj specifičan i da ima elemente političkog, religioznog i društvenog karaktera.
"Riječ je o nastavku američkog nacionalnog Molitvenog doručka, koji se već 57 godina obilježava u Vašingtonu. NJegov smisao je okupljanje širokog spektra ljudi koji šalju poruku mira i tolerancije. Do sada smo uputili više od 450 poziva. Skupu bi, u ovom trenutku, trebalo da učestvuje oko 150 ljudi iz različitih zemalja. Iz SAD nekoliko kongresmena ili senatora, predsjednici Srbije i Crne Gore, predsjedavajući Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH, najviši vjerski visokodostojnici i brojni drugi", objasnio je Radojičić.
Prema njegovim riječima, ovaj skup je prilika da se pošalje poruka sadržana u samoj temi skupa "Bogatstvo različitosti", a nastojaće se da se RS i BiH afirmišu ne samo kao objekat međunarodnog tutorstva, već kao subjekt međunarodne zajednice u skladu sa svojom veličinom i značajem.
"I RS i BiH imaju problem sa stereotipima iz ratnog i poratnog perioda. Sa njima se RS prilično teško nosi, jer stalno nailazimo na nerazumijevanje političkih stavova i realnosti u ovoj zemlji. Kroz prizmu ratne prošlosti gleda se i na sadašnjost. Kada se neke istine tabliraju u globalnim medijima ili na bitnim političkim mjestima, onda ih je teško i gotovo nemoguće ispraviti", zaključio je Radojičić.
(Srna)