U OHR-a "ne shvataju" zašto su poslanici skupštine RS odlučili da iskomplikuju političku atmosferu usvajanjem "spornih" zaključaka.
"Zaključci skupštine se upliću i pokušavaju negirati državne nadležnosti koje su jasno i eksplicitno navedene u Dejtonskom mirovnom sporazumu", rečeno je Feni iz kancelarije visokog predstavnika povodomodluke političkih lidera u RS da skupština ostaje pri zaključcima o prenosu nadležnosti s entiteta na BiH.
U OHR-u navode da već postoje mehanizmi za zaštitu konstitutivnih naroda i interesa entiteta koji su predviđeni Dejtonskim sporazumom te podsjeća na činjenicu da izabrani predstavnici iz RS već mogu zaštititi svoje interese u Savjetu ministara, Zastupničkom domu i u Domu naroda na državnom nivou.
Isticu i da su zaključci problematični iz četiri razloga. Naprimjer, na listi 68 nadležnosti nalazi se nekoliko nadležnosti koje se odnose na ulazak i boravak stranaca, protjerivanje i azil s jedne strane, te status izbjeglica s druge strane.
"Ako pogledate Ustav, Aneks 4, član III, stav 1 Ustava jasno navodi da je politika i uređivanje pitanja imigracije, izbjeglica i azila pitanje u nadležnosti institucija BiH, navode u OHR-u.
Nadležnosti BiH su takođe spoljna politika, spoljnotrgovinska politika, carinska politika, monetarna politika (u skladu sa članom VII), finansiranje institucija i međunarodnih obaveza BiH, sprovođenje krivičnog zakona na međunarodnom i međuentitetskom nivou, uključujući i odnose s Interpolom, uspostava i rad zajedničkih i međunarodnih sredstava komunikacije te uređivanje međuentitetskog saobraćaja.
Kako tvrde u OHR-u, da bi vršila te nadležnosti, država treba da ustanovi odgovarajuće institucije i usvoji potrebne zakone. Pri tome su na svim nivoima zastupljeni interesi svih konstitutivnih naroda.
Takođe, podsjećaju da Dejtonski sporazum i Ustav BiH definišu proceduru za usvajanje zakona. Zahtijevajući da se prije usvajanja zakona na državnom nivou dobije pristanak Narodne skupštine RS, zaključci bi, kada bi se proveli, bili jasan pokušaj blokiranja države.
Navode i da zaključci osporavaju odluke Ustavnog suda BiH. Čak je bilo, kako kažu, nekoliko slučajeva upućenih Ustavnom sudu BiH u vezi s državnim nadležnostima. Posljednji takav slučaj pokrenuo je Milorad Živković u vezi s državnim sudom.
Ne samo da Ustav daje državi nadležnosti za sprovođenje krivičnog zakona, Ustavni sud je odbacio zahtjev Živkovića utvrdivši da je taj Zakon u skladu sa članovima Ustava BiH, dodaju u OHR-u.
"Bez obzira na to, slučajevi koje je Ustavni sud odbacio, a koji se odnose na statistiku, javne nabavke, Visoko sudsko i tužilačko vijeće, graničnu službu i drugo dovode se u pitanje ovim zaključcima Narodne skupštine RS, uprkos činjenici da je Ustavni sud već odlučio da je riječ o nadležnostima države", pojašnjavaju u OHR-u.
(Fena)